Digitalno piratstvo veliki je problem koji je na razini Europske unije težak milijarde eura, a jasno je kako niti Hrvatska nije iznimka. Koliko iznose te brojke za Lijepu Našu, kao i o tome kako se boriti protiv piratstva te ojačati sustav zaštite autorskih prava govorilo se tijekom okruglog stola Borba protiv piratstva u digitalnom dobui panel rasprave Zajedno protiv digitalnog piratstva: regulativa, tehnologija i svijest, održanog danas u Zagrebu u organizaciji HGK-a i u suradnji s Telemach Hrvatska.
Na početku se okupljenima obratio direktor Sektora za promet HGK Dario Soldo upozorivši kako je piratstvo ozbiljan društveni i financijski problem koji pogađa ne samo industrije, već i građane jer se iza svakog ukradenog sadržaja krije neki stvarni trošak koji će netko na kraju podnijeti. Objasnio je kako jepotrebno stvoriti okruženje u kojem će građani imati pristup legalnom sadržaju, dok će kreativnost, znanje i inovacije biti zaštićeni. To okruženje uključuje i borbu protiv piratstva, ponajviše kroz edukaciju, kao i povećanje digitalne pismenosti.
Hrvatska gubi veliki novac
A koliki su ekonomski učinci piratstva na poslovanje, objasnio je direktor Odjela za TV proizvode i sadržaj iz Hrvatskog telekoma Ivan Benc.
Većina piratstva u RH vezana je uz videosadržaj i TV, a procjenjuje se kako u Hrvatskoj postoji između 150 i 200 tisuća ljudi koji koriste ilegalni sadržaj. Ako se to prikaže u pretplatama koje bi ljudi inače plaćali za taj sadržaj dolazimo do cifre od oko 60 milijuna eura koje Hrvatska gubi, dok tome treba dodati i procijenjenih desetak milijuna eura gubitka od smanjenja vrijednosti oglašivačkog prostora.
No to nije sve te je Benc dodao sekundarne učinke piratstva koji dosežu 70 milijuna eura, pri čemu su najveći gubitnici tvorci sadržaja (što uključuje velike TV kuće, kao i popularne streaming service), ali i država koja gubi 14 milijuna eura od PDV-a od legalnih pretplata i oglašavanja. Također, tome treba dodati i makroekonomske učinke (izravno smanjenje PDV-a, smanjena potrošnja na sadržaje, sportska prava i produkcije, smanjenje tržišta rada itd.), kao i neke skrivene troškove i rizike - od smanjena sredstava za inovacije i raznolikosti ponude pa do sigurnosnih rizika (npr. preuzimanje potencijalno malicioznih aplikacija, nema zaštite podataka, jamstva za uslugu itd.).
Na kraju prezentacije Benc je zaključio kako je broj pirata u značajnom rastu, zbog čega je potrebna hitna reakcija i suradnja svih dionika u društvu.
Umjesto koordinacije - akcija
A da je nešto potrebno što prije napraviti te da je potrebno prijeći s koordinacije i nekakvih dogovora na akciju, zaključeno je i na spomenutom panelu koji je moderirala Morana Čulo Jovičić, direktorica Sektora pravnih i regulatornih poslova iz Telemach Hrvatska te predsjednica Udruženja za telekomunikacijske i poštanske usluge HGK, a sudjelovali su Ljiljana Kuterovac (glavna ravnateljica Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo), Domagoj Maričić (pomoćnik ravnatelja HAKOM-a), Željko Topić (član Vijeća, Agencija za elektroničke medije), Matej Lončarić (glavni direktor digitalnog poslovanja u CME Adria, RTL) te Nikola Klisović, (direktor Odjela za pravne poslove, A1 Hrvatska).
Ljiljana Kuterovac podsjetila je na neke korake i projekte koji su poduzeli u borbi protiv piratstva, no jasno je kako treba napraviti puno više, pri čemu su suočeni s brojnim izazovima. Sa strane operatora, Klisović je spomenuo je različite tehničke izazove jer i pirati također koriste naprednu tehnologiju pa čak i legalne platforme, zbog čega je takav sadržaj teško blokirati. Problem su i sami pirati koji su prilagodljivi, brzi, konstantno mijenjaju IP adrese pa, ako blokirate jednu, samo se prebace na drugu, što tu borbu s njima dodatno otežava.
Kao još jedan problem Matej Lončarić spomenuo je ne mlade osobe na koje se često upire prstom kada je u pitanju piratstvo, već kako je to nazvao - digitalne korisnike. Riječ je o osobama koje su ispred industrije i oni su napredniji od industrijskog standarda te industrija mora uhvatiti korak s njima.
Talijanski model
A da bi industrija držala korak, treba prijeći s riječi na djela. U Hrvatskoj se to pokazalo prilično komplicirano (iako Kuterovac kaže da smo, kada je u pitanju piratstvo, negdje po prosjeku EU), no zato možemo zaviriti u susjedno dvorište i vidjeti kakve su metode tamo implementirane. Talijani su tako, u sklopu Akta o digitalnim uslugama, pokrenuli sustav u koji su uključeni svi - od vlasnika prava, preko regulatora pa do medija, a taj se sustav pokazao iznimno uspješan.
Matej Lončarić objasnio je princip rada na temelju utakmice iz Serie A. Ako netko gleda utakmice putem ilegalnom streama, čim vlasnik prava to prepozna, on odmah obavijesti nadležne službe i u roku od 30 minuta taj stream mora biti ugašen. Prije same utakmice voditelji upozoravaju korisnike na zabranu gledanja putem ilegalnom streama, a ako se nekog uhvati u gledanju takvog sadržaja, slijedi financijska kazna.
Iako je jasno kako piratstvo nikada neće izumrijeti, ovaj primjer pokazuje kako postoje uspješne mjere koje se mogu poduzeti, a kako bi se piratstvo smanjilo. To bi, upozorava Lončarić, prvenstveno trebalo biti u interesu države koja zbog toga gubi veliki novac.
Svi sudionici složili su se kako je piratstvo veliki problem s teškim posljedicama po države i njihovo gospodarstvo te da je potrebno što prije riješiti taj problem, odnosno barem ga ublažiti. Hoće li do toga zaista i doći, vrijeme će pokazati, no da bi se napravio prvi korak prema tome, potreban je konsenzus kako je borba protiv piratstva svima važna, jer dok to ne bude prioritet, neće biti napretka u ovoj borbi, zaključio je na kraju Klisović.
