Misteriozni sjaj koji se proteže po rubnim dijelovima naše galaksije, Mliječne staze, mogao bi konačno ukazivati na tajanstvenu tamnu materiju. Astronomi, međutim, upozoravaju da je to potencijalno otkriće ipak još daleko od potvrde.
tri vijesti o kojima se priča
Procjenjuje se da tamna tvar čini oko 85 posto ukupne mase svemira, no znanstvenici nikada nisu izravno uočili čestice od kojih se sastoji. Jedna od vodećih teorija uključuje slabo interagirajuće masivne čestice, takozvane WIMP-ove, koje rijetko stupaju u interakciju s običnom materijom, ali se povremeno moglu samouništavati, oslobađajući rafale visokenergetskih gama zraka.
Ako tamna materija postoji diljem naše galaksije i sastoji se od WIMP-ova, tada bi njihovo samouništavanje trebalo proizvoditi gama zrake. Dosadašnja promatranja viška gama zraka u središtu galaksije, astronomima još nisu dala uvjerljive dokaze.
Od lutrije do "trnaca"
Tomonori Totani s Sveučilišta u Tokiju sada sugerira da signal može dolaziti iz regije omotača (engl. halo) Mliječne staze, temeljem 15 godina podataka dobivenih iz NASA-inog Fermi teleskopa. Totani je modelirao gama zračenje iz poznatih izvora — zvijezda, kozmičkih zraka i velikih mjehura zračenja u galaksiji, a zatim je tu količinu zračenja oduzeo od onoga što je Fermi teleskop izmjerio. Ono što je ostalo je otkrilo sjaj od oko 20 gigaelektronvolta.
Gama zračenje te energije odgovara onome što bi se moglo očekivati od samouništavanja WIMP-ova, kaže Totani. Totani taj signal opisuje kao najperspektivniji kandidat za zračenje tamne materije poznat do danas.
Iako je istraživanje započelo s ciljem otkrivanja signala tamne tvari, mislio sam da je to poput lutrije. Zato sam, kad sam prvi put uočio ono što je izgledalo kao signal, bio skeptičan. Ali kad sam pažljivo provjerio i bio siguran da je to točno, trnci su me obuzeli, rekao je za New Scientist.
Stručnjaci pozivaju na oprez sa zaključcima
Neovisni stručnjaci ipak pozivaju na oprez. To je rezultat koji zaslužuje daljnje istraživanje, no donošenje čvrstih zaključaka sada bilo bi prerano, rekla je za New Scientist Francesca Calore s Francuskog nacionalnog centra za znanstvena istraživanja.
Silvia Manconi s francuskog Sveučilišta Sorbonne istaknula je potrebu za sofisticiranijim modelima, dok je Anthony Brown s britanskog Sveučilišta Durham naglasio da se moraju proučiti i drugi izvori zračenja kako bi se potvrdili nalazi, piše isti portal.