Od pandemije COVID-19 do rata u Ukrajini, dezinformacije su raširene diljem svijeta. No istovremeno, osmišljeni su mnogi alati koji pomažu ljudima da uoče dezinformacije. Problem s većinom njih je koliko ih je teško isporučiti u velikom opsegu.
Ipak, tim britanskih znanstvenika tvrdi da je možda pronašao rješenje za to, a to rješenje su predstavili u članku kojeg su napisali za The Conversation.
U našoj smo novoj studiji osmislili i testirali pet kratkih videozapisa koji gledatelje "pretvaraju" kako bismo ih cijepili od prijevarnih i manipulativnih tehnika koje se često koriste na internetu kako bi se ljudi doveli u zabludu. Naša je studija najveća te vrste i prva koja testira ovu vrstu intervencije na YouTubeu. Videozapisi su prikazani pet milijuna ljudi, od kojih ih je milijun pogledalo, kažu autori studije koja je objavljena u znanstvenom časopisu Science Advances.
Autori studije da njihovi videozapisi ne samo da pomažu ljudima uočiti dezinformacije u kontroliranim eksperimentima, već i u stvarnom svijetu.
Gledanje jednog od naših videozapisa putem YouTube oglasa povećalo je sposobnost YouTube korisnika da prepoznaju dezinformacije, ističu.
Razotkrivanje (ili provjera činjenica) dezinformacija ima nekoliko problema. Često je teško utvrditi što je istina, upozorava tim britanskih znanstvenika kojeg čine Jon Roozenbeek i Sander van der Linden sa sveučilišta Cambridge te Stephan Lewandowsky sa sveučilišta u Bristolu.
Provjere činjenica također često ne dopiru do ljudi koji će najvjerojatnije povjerovati u dezinformacije, a natjerati ljude da prihvate provjere činjenica može biti izazovno, posebno ako ljudi imaju jak politički identitet, kažu autori studije.
Studije pokazuju da objavljivanje provjere činjenica na internetu ne poništava u potpunosti učinke dezinformacija, fenomen poznat kao učinak kontinuiranog utjecaja. Do sada su se znanstvenici borili pronaći rješenje koje može brzo doprijeti do milijuna ljudi.
Prebunking kao najbolje rješenje
Teorija cijepljenja je ideja da možete stvoriti psihološki otpor protiv pokušaja manipulacije nad vama, slično kao što je medicinsko cjepivo oslabljena verzija patogena koja potiče vaš imunološki sustav da stvara antitijela, pojašnjavaju navedeni britanski znanstvenici.
Većina modela usredotočena je na suzbijanje pojedinačnih primjera dezinformacija, poput objava o klimatskim promjenama. Međutim, posljednjih su godina znanstvenici, uključujući i nas, istraživali načine "cijepljenja" ljudi protiv tehnika i oblika koji su u pozadini mnogih dezinformacija koje vidimo na internetu. Takve tehnike uključuju korištenje emotivnog jezika za izazivanje bijesa i straha ili traženje žrtvenog jarca od ljudi i grupa za problem nad kojim imaju malo ili nimalo kontrole, ističu.
Mrežne igre kao što su Cranky Uncle i Bad News bile su među prvim pokušajima isprobavanja takozvane metode prebunkinga (proces razotkrivanja dezinformacija prije nego one uopće i nastupe). Ovaj pristup ima nekoliko prednosti, naglašavaju britanski znanstvenici.
Ne morate djelovati kao arbitar istine, jer ne morate provjeravati činjenice o određenim tvrdnjama koje vidite na internetu. Omogućuje vam da zaobiđete emotivne rasprave o vjerodostojnosti izvora vijesti. I što je možda najvažnije, ne morate znati koja će dezinformacija sljedeće postati viralna, objašnjavaju.
Google pokreće novu kampanju na temelju ove studije
Ipak, autori studije su svjesni da nema svatko vremena ili motivacije za igranje igrica pa su stoga surađivali s Jigsawom (Googleova istraživačka jedinica) na rješenju kako bi doprli do većeg broja ljudi.
Naš tim razvio je pet videozapisa prebunkinga, od kojih svaki traje manje dvije minute, a čiji je cilj bio imunizirati gledatelje protiv različitih tehnika manipulacije ili logičke pogreške. U sklopu projekta pokrenuli smo web stranicu na kojoj ljudi mogu gledati i preuzimati te video zapise, kažu britanski znanstvenici.
Utjecaj tih prebunking videa prvo su testirali u laboratoriju.
Proveli smo šest eksperimenata (s ukupno oko 6400 sudionika) u kojima su ljudi gledali jedan od naših videozapisa ili nepovezani kontrolni videozapis o izgaranju zamrzivača. Nakon toga, unutar 24 sata od gledanja videa, od njih je zatraženo da procijene niz (neobjavljenih) primjera sadržaja društvenih medija koji jesu ili nisu koristili tehnike dezinformiranja. Otkrili smo da su ljudi koji su vidjeli naše videozapise prije spavanja znatno manje podložni manipulaciji od sudionika kontrolne skupine, ističe britanski znanstveni tim.
Ipak, rezultati iz laboratorijskih studija ne moraju se nužno prevesti u stvarni svijet. Stoga su znanstvenici proveli i terensku studiju na YouTubeu, kako bi testirali učinkovitost njihovih video intervencija.
Za ovu smo se studiju usredotočili na korisnike YouTubea iz SAD-a starije od 18 godina koji su prethodno gledali politički sadržaj na platformi. Pokrenuli smo oglasnu kampanju s dva naša videozapisa, prikazujući ih oko milijun korisnika YouTubea. Zatim smo upotrijebili YouTubeov BrandLift alat za angažiranje kako bismo zamolili ljude koji su ih vidjeli da odgovore na jedno pitanje s višestrukim izborom. Pitanje je procjenjivalo njihovu sposobnost da prepoznaju tehniku manipulacije u naslovu vijesti. Imali smo i kontrolnu grupu koja je odgovorila na isto anketno pitanje, ali nije vidjela video. Ustanovili smo da je grupa koja je prethodno bila zatvorena bila 5-10 posto bolja od kontrolne grupe u ispravnom prepoznavanju dezinformacija, što pokazuje da ovaj pristup poboljšava otpornost čak i u ometajućem okruženju kao što je YouTube, pojasnili su britanski znanstvenici.
Kao rezultat njihove studije, Google će pokrenuti oglasnu kampanju koristeći slične videozapise idućeg mjeseca. Ta će se kampanja pokrenuti u Poljskoj i Češkoj kako bi se suprotstavilo dezinformacijama o izbjeglicama unutar konteksta rusko-ukrajinskog rata.
S vremena na vrijeme širenje teorija zavjere i lažnih informacija na internetu može biti ogromno. Ali naša je studija pokazala da je moguće preokrenuti taj val. Što više platforme društvenih medija surađuju s neovisnim znanstvenicima na dizajniranju, testiranju i implementaciji skalabilnih rješenja utemeljenih na dokazima, to su veće naše šanse da društvo učinimo imunim na napade dezinformacija, poručuju Roozenbeek, Van der Linden i Lewandowsky.
Izvor: The Conversation
