Po podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) gotovo svi žitelji svijeta udišu zrak koji ne zadovoljava temeljne standarde o njegovoj kvaliteti i izloženi su pretjerano visokim razinama sitnih onečišćujućih čestica. One uzrokuju probleme s dišnim putovima i krvotokom te svake godine rezultiraju milijunima smrti koje bi se mogle izbjeći.
Otprilike šest mjeseci nakon što je pooštrio smjernice o kvaliteti zraka, WHO je u ponedjeljak objavio ažurirane podatke o njegovoj kvaliteti koje se temelje na satelitskim snimkama i informacijama iz sve većeg broja gradova, mjesta i sela širom svijeta, a radi se o oko 6000 mjesta i gradova iz 117 zemalja svijeta.
Procijenjeno je da 99 posto svjetske populacije udiše zrak koji prelazi utvrđene granice o kvaliteti zraka, često prepunog čestica koje mogu prodrijeti duboko u pluća, ući u vene i arterije i uzrokovati razne bolesti.
Kvaliteta zraka najlošija je u regijama istočnog Sredozemlja i jugoistočne Azije, a potom slijede afričke zemlje, stoji u godišnjem izvješću UN-ova zdravstvenog tijela.
Svake godine više od 7 milijuna ljudi u svijetu umire od posljedica onečišćenja zraka, rekla je voditeljica WHO-a za zaštitu okoliša, klimatske promjene i zdravlje, Maria Neira.
Baza podataka, koja tradicionalno evidentira dvije vrste čestica poznatih kao PM2,5 i PM10, prvi put uključuje i mjerenje dušikova dioksida na tlu.
Posljednja verzija baze podataka datira iz 2018. Dušikov dioksid uglavnom proizvode motori s unutarnjim izgaranjem i najčešće ga nalazimo u urbanim sredinama.
Izloženost takvim česticama može rezultirati respiratornim bolestima poput astme i simptomima kao što su neprestani nadražajni kašalj i poteškoće s disanjem. Nerijetko zbog tih simptoma ljudi završe na hitnoj pomoći ili na liječenju u bolnicama, stoji u priopćenju WHO-a.
Izvor štetnih čestica su, osim prometa i transporta, elektrane, poljoprivreda, spaljivanje otpada i industrija, ali i prirodni izvori, poput pustinjske prašine.
Svijet u razvoju posebno je teško pogođen: u Indiji je evidentirana vrlo visoka razina PM10, a u Kini je uočena visok nivo PM2,5, pokazala je baza podataka.
Čestice, posebno PM2,5, mogu prodrijeti duboko u pluća i ući u krvotok te prouzročiti kardiovaskularne, cerebrovaskularne i respiratorne probleme. Imamo i dokaze o tomu da čestice utječu i na ostale organe i uzrokuju razne druge bolesti, stoji u izvješću WHO-a.
Indija i svijet moraju se pripremiti za velike promjene da bi se pokušalo obuzdati daljnje onečišćenje zraka, a to su korištenje električnih vozila, odmak od fosilnih goriva, masovno povećanje zelene energije i domaćinstva u kojima se otpad razdvaja, kaže Anumita Roychowdhury, stručnjakinja za onečišćenje zraka Centra za znanost i okoliš, aktivističke organizacije iz New Delhija.
Šef WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus govorio je o potrebi "hitnog djelovanja na rješavanju dvostrukih izazova za zdravlje, a to su onečišćenje zraka i klimatske promjene"
Kazao je da WHO zagovara "hitnu potrebu da svijet što prije postane puno manje ovisan o fosilnim gorivima".
Zdravstvena organizacija pozvala je mjerodavna tijela da donesu odluku o subvencijama koje će omogućiti privatnim kućanstvima prijelaz na čistu energiju s obzirom na to da je dim iz peći i kamina glavni faktor globalnog onečišćenja zraka.
Usto, smatra WHO, treba što prije poduzeti odgovarajuće mjere za dobrobit pješaka, biciklista i korisnika javnog prijevoza.
Prema izvješću o kvaliteti zraka, jasno su izražene razlike između bogatijih i siromašnijih regija.
U zemljama s visokim dohotkom 17 posto gradova ispunjava vrijednosti smjernica WHO-a o onečišćujućim česticama, a u zemljama s niskim i srednjim dohotkom samo njih jedan posto.
