WHO upozorava: 99 posto svjetske populacije udiše zrak koji ne zadovoljava temeljne standarde

Kvaliteta zraka najlošija je u regijama istočnog Sredozemlja i jugoistočne Azije, a potom slijede afričke zemlje, stoji u godišnjem izvješću UN-ova zdravstvenog tijela.

Hina | 06.04.2022. / 08:59

Slika nije dostupna (Foto: Zimo)

 Po podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) gotovo svi žitelji svijeta udišu zrak koji ne zadovoljava temeljne standarde o njegovoj kvaliteti i izloženi su pretjerano visokim razinama sitnih onečišćujućih čestica. One uzrokuju probleme s dišnim putovima i krvotokom te svake godine rezultiraju milijunima smrti koje bi se mogle izbjeći.

Otprilike šest mjeseci nakon što je pooštrio smjernice o kvaliteti zraka, WHO je u ponedjeljak objavio ažurirane podatke o njegovoj kvaliteti koje se temelje na satelitskim snimkama i informacijama iz sve većeg broja gradova, mjesta i sela širom svijeta, a radi se o oko 6000 mjesta i gradova iz 117 zemalja svijeta.

Slika nije dostupna Kako se boriti protiv onečišćenog zraka? Znanstvenici imaju jednostavno rješenje

Procijenjeno je da 99 posto svjetske populacije udiše zrak koji prelazi utvrđene granice o kvaliteti zraka, često prepunog čestica koje mogu prodrijeti duboko u pluća, ući u vene i arterije i uzrokovati razne bolesti.

Kvaliteta zraka najlošija je u regijama istočnog Sredozemlja i jugoistočne Azije, a potom slijede afričke zemlje, stoji u godišnjem izvješću UN-ova zdravstvenog tijela.

Svake godine više od 7 milijuna ljudi u svijetu umire od posljedica onečišćenja zraka, rekla je voditeljica WHO-a za zaštitu okoliša, klimatske promjene i zdravlje, Maria Neira.

Baza podataka, koja tradicionalno evidentira dvije vrste čestica poznatih kao PM2,5 i PM10, prvi put uključuje i mjerenje dušikova dioksida na tlu.

Posljednja verzija baze podataka datira iz 2018. Dušikov dioksid uglavnom proizvode motori s unutarnjim izgaranjem i najčešće ga nalazimo u urbanim sredinama.

Izloženost takvim česticama može rezultirati respiratornim bolestima poput astme i simptomima kao što su neprestani nadražajni kašalj i poteškoće s disanjem. Nerijetko zbog tih simptoma ljudi završe na hitnoj pomoći ili na liječenju u bolnicama, stoji u priopćenju WHO-a.

Slika nije dostupna UN upozorio na pandemiju koja ubija dvostruko više ljudi od bolesti COVID-19

Izvor štetnih čestica su, osim prometa i transporta, elektrane, poljoprivreda, spaljivanje otpada i industrija, ali i prirodni izvori, poput pustinjske prašine.

Svijet u razvoju posebno je teško pogođen: u Indiji je evidentirana vrlo visoka razina PM10, a u Kini je uočena visok nivo PM2,5, pokazala je baza podataka.

Čestice, posebno PM2,5, mogu prodrijeti duboko u pluća i ući u krvotok te prouzročiti kardiovaskularne, cerebrovaskularne i respiratorne probleme. Imamo i dokaze o tomu da čestice utječu i na ostale organe i uzrokuju razne druge bolesti, stoji u izvješću WHO-a.

Indija i svijet moraju se pripremiti za velike promjene da bi se pokušalo obuzdati daljnje onečišćenje zraka, a to su korištenje električnih vozila, odmak od fosilnih goriva, masovno povećanje zelene energije i domaćinstva u kojima se otpad razdvaja, kaže Anumita Roychowdhury, stručnjakinja za onečišćenje zraka Centra za znanost i okoliš, aktivističke organizacije iz New Delhija.

Šef WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus govorio je o potrebi "hitnog djelovanja na rješavanju dvostrukih izazova za zdravlje, a to su onečišćenje zraka i klimatske promjene"

Kazao je da WHO zagovara "hitnu potrebu da svijet što prije postane puno manje ovisan o fosilnim gorivima".

Zdravstvena organizacija pozvala je mjerodavna tijela da donesu odluku o subvencijama koje će omogućiti privatnim kućanstvima prijelaz na čistu energiju s obzirom na to da je dim iz peći i kamina glavni faktor globalnog onečišćenja zraka.

Slika nije dostupna Tisuće ljudi u Europi umiru zbog onečišćenja zraka, a nove smjernice to bi mogle promijeniti

Usto, smatra WHO, treba što prije poduzeti odgovarajuće mjere za dobrobit pješaka, biciklista i korisnika javnog prijevoza.

Prema izvješću o kvaliteti zraka, jasno su izražene razlike između bogatijih i siromašnijih regija.

U zemljama s visokim dohotkom 17 posto gradova ispunjava vrijednosti smjernica WHO-a o onečišćujućim česticama, a u zemljama s niskim i srednjim dohotkom samo njih jedan posto.

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti