Ekstremne klimatske nepogode upozorenje su prirode da je nužna promjena načina života kako bi se zaustavilo daljnje zagrijavanje planeta, poručila je u petak Svjetska organizacije za zaštitu prirode WWF Adria u komentaru na veliku oluju koja je pogodila Hrvatsku i regiju.
Nezapamćena oluja koja je pogodila regiju, odnijela brojne živote i prouzročila ogromnu štetu upozorenje je na prirodne nepogode koje možemo očekivati sve češće. Posljedice globalnog zagrijavanja prisutne su ovdje i sada. Znanost i struka već dugo upozoravaju na njih, ali i dalje bez pravog i sustavnog odgovora, ističe u priopćenju WWF Adria.
Kaže kako je nedavno tijesno i jedva izglasani Zakon o obnovi prirode u Europskom parlamentu pokazao da i dalje ne postoji dobra volja i spremnost donositelja odluka i gospodarstva na transformaciju i dekarbonizaciju, koje su nužne ako želimo sačuvati ono malo prirodnih resursa koji su nam preostali, a posljedično i cijeli planet za naše potomke.
Zakon o obnovi prirode, iako jedan od ključnih dijelova Zelenog dogovora Europske unije, jedva je izglasan uslijed snažne kampanje dezinformacija konzervativnih i desničarskih političara, kao i određenih gospodarskih lobija, tvrde u WWF-u.
Kažu kako se EU temelji na kompromisu interesa njezinih država članica, međutim s prirodom i hitnom potrebom za rješavanje klimatske krize i gubitka bioraznolikosti - kompromisa ne bi trebalo biti.
Koliko ljudskih života treba biti izgubljeno i koja je cijena materijalne štete koju smo spremni platiti prije nego što shvatimo da moramo zaustaviti daljnje zagrijavanje planeta, krenuti u ozbiljnu dekarbonizaciju društva, zaštititi prirodu i njezina staništa, i da u toj transformaciji trebamo sudjelovati svi jednako, upitala se izvršna direktorica WWF Adrije Nataša Kalauz.
Umjesto toga, upozorava Kalauz, investicije u fosilne industrije su se povećale, a gušimo se u plastici, koje će u morima uskoro biti više nego riba.
Moramo dramatično smanjiti ovisnost o fosilnim gorivima koja zagađuju okoliš i puno bržim tempom prijeći na obnovljive izvore energije. Moramo promijeniti način na koji dobivamo energiju, kako putujemo, koliko resursa trošimo, kako proizvodimo hranu i što jedemo, ističe Kalauz.
Poručuje kako je dekarbonizacija gospodarstva nužna, kao i prelazak na kružno gospodarstvo u kojem ne dominira glad za neprekidnim rastom, čime se troše ograničeni resursi. Svi naši napori trebaju se usmjeriti na prelazak na održivo gospodarstvo i život u skladu s prirodom, zaključuje Kalauz.
