Mnogo nas je tijekom epidemije koronavirusa naišlo na kontrolne točke na poslu ili u zdravstvenim ustanovama koje nismo mogli proći bez mjerenja temperature i odgovora na pitanja jesmo li negdje putovali ili bili u kontaktu sa zaraženom osobom.
Iako nisu beskorisni, ti su postupci manjkavi jer se kod većine ne pojavi vrućica ili ona nije prvi simptom, a mnogi ne znaju jesu li bili u kontaktu sa zaraženom osobom.
Nancy Rawson, biologinja i potpredsjednica Monell Chemical Senses Centera, smatra da bi bilo bolje mjeriti sposobnost osjeta njuha kako bi se utvrdilo koga treba slati na testiranje za koronavirus.
Nova analiza studija o koronavirusu utvrdila je da je kod 77 posto oboljelih od koronavirusa testiranjem uočen djelomični ili potpuni gubitak njuha. Od toga je 44 posto ispitanika bilo svjesno gubitka njuha i bez testiranja.
Gubitak osjeta mirisa uz upalu grla također je jedan od najranijih simptoma, što ga čini korisnijim alatom od kasnijih simptoma u osiguranju zaštite drugih osoba od zaraze, kaže Rawson.
To je jedan od najranijih simptoma i svakako je prije povišene temperature, kaže ona. Gubitak osjeta mirisa sam za sebe bolje predviđa dijagnozu od povišene temperature. Gubitak okusa također se može dogoditi, no manje je čest i često povezan s gubitkom njuha.
Rawson kaže da interes koji izaziva gubitak njuha prelazi okvire dijagnostičkih potreba. U pandemiji bi bez osjeta mirisa moglo ostati i do 750.000 Amerikanaca i to ima velik utjecaj na njihovu sigurnost i kvalitetu života.
Sama kaže da mjesec dana svaku večer testira vlastiti njuh i sudjeluje u studiji novog sustava probira koja bi mogla dovesti do veće kliničke studije.
Test se sastoji od tri trake, od kojih dvije nemaju nikakav miris, a treća sadrži poznate mirise kave, čokolade, kokica i plina.
Ispitanici moraju odrediti koja traka sadrži mirise, o kojim se mirisima radi i kojeg su intenziteta.
Rawson kaže kako može zamisliti da veći poslodavci uvedu test njuha i da bi cijena jednog testa mogla biti dolar, a ljude koje taj test izdvoji kao suspektne potom bi se uputilo na skuplje testiranje na koronavirus.
Za one koji žele u vlastitoj kući testirati njuh Rawson kaže da su im na raspolaganju brojni proizvodi poput kave, parfema, bosiljka, ružmarina, paste za zube s mirisom mentola, ruža.
Njuh može biti oštećen kod osoba s Parkinsonovom ili Alzheimerovom bolesti pa bi takvi testovi mogli potaknuti liječnike da ispitaju i mogućnost postojanja tih neurodegenerativnih bolesti.
Gubitak njuha pojavljuje se i kod gripe, no ne tako često kao kod COVID-19 i oko 60 posto oboljelih od gripe vrati osjet mirisa. Rawson očekuje sličnu razinu oporavka i kod oboljelih od koronavirusa.
Rawson dodaje da gubitak njuha smanjuje zadovoljstvo jedenja i da može voditi u pothranjenost. Isto tako zbog gubitka njuha ljudi ne mogu prepoznati pokvarenu hranu ili curenje plina.
Iznenađujuće je što su ljudi koji su izgubili njuh često govorili da imaju osjećaj manje povezanosti s drugima.
Čini se da postoji kemijska komunikacija među ljudima koja je ispod praga svjesnosti, kaže Rawson i dodaje da su mirisi važni jer često bude sjećanja.
Rawson kaže kako za sada nema načina liječenja gubitka njuha.
