Zaraza je stizala sve bliže njihovu domu. Koronavirusom su se zarazili njihovi prijatelji, većina kolega, a ponekad i njihova djeca ili bake i djedovi. Činilo se da je pitanje trenutka kad će sreća napustiti i one koji još nisu 'pokupili' virus.

No neki su ljudi uspjeli proći neokrznuto kroz više valova infekcija, čak i u vrijeme onih najzaraznijih varijanti. Koronavirus ih je u dvije pandemijske godine poštedio, barem prema njihovu saznanju.

Neki misle da je to zato jer su se striktno pridržavali propisanih mjera za sprečavanje zaraze. Drugi da su jednostavno imali sreće. Treći se pitaju je li njihova zaraza bila asimptomatska, naročito u početku kad testiranja nisu bila raširena.

Jednog i konačnog razloga kojim bi se objasnilo zbog čega se netko nije zarazio - nema. Razlog je vjerojatno kombinacija faktora. Mnoge se hipoteze čine prihvatljive, tvrdi Leif Erik Sander, šef Odjela za zarazne i respiratorne bolesti berlinske bolnice Charite.

Prije svega, važno je imati na umu da velik broj zaraza koronavirusom prolazi potpuno ili uvelike neprimijećen.

Geni i krvna grupa

U meta analizi objavljenoj prošle godine u časopisu JAMA, autori su napisali da je otprilike 40 posto ljudi s potvrđenom dijagnozom COVID-19 u vrijeme testiranja bilo asimptomatsko. Podatak se temelji na 95 međunarodnih studija u koje je bilo uključeno gotovo 30 milijuna ljudi.

U otkrivanju infekcija ulogu očito igra i učestalost testiranja. Tko se nije redovno testirao, veća je vjerojatnost da nije ni bio svjestan potencijalne blage zaraze.

I geni mogu igrati ulogu u tomu hoće li se netko zaraziti, kaže Ulf Dittmer, direktor instituta za virologiju Sveučilišne bolnice u Essenu.

Ima ljudi koji su zbog svojih genetskih karakteristika podložniji zarazi malarijom ili HIV-om. Do određene mjere to vrijedi i za Sars-CoV-2, rekao je.

Dodaje da isto vrijedi i za krvnu grupu, što ne samo da utječe na težinu bolesti nego i na podložnost virusu.

Usto se zaštita koju osigurava cjepivo često podcjenjuje. I premda se razina antitijela s vremenom smanjuje, ona mjesecima ostaje dovoljno visoka, što, kaže Sander, smanjuje broj zaraza.

Dittmer dodaje kako je otkriveno da posebna podskupina antitijela pruža posebno dobru zaštitu od zaraze koronavirusom. Mjerenje njihove razine je skupo i komplicirano pa se i ne provodi. Tako da ne možete znati ima li ih netko ili ne.

Okolnosti ili slučajnosti

Drugi fenomen koji valja spomenuti je činjenica da su nekoliko dana nakon zaraze jednim patogenom ljudi tipično manje osjetljivi na zarazu nekim drugim. Drugim riječima, obična prehlada bi vas neko vrijeme mogla štititi i od koronavirusa.

To je djelomično zbog interferona, obrambenih proteina u sluznici koji smanjuju osjetljivost na Sars-CoV-2 u tom vremenskom prozoru, rekao je Sander.

U nekih ljudi imunosni sustav vrlo brzo sam uspijeva ukloniti virus iz organizma.

Švedska studija otkrila je T-stanice (vrstu bijelih krvnih zrnaca koji su dio imunosnog sustava) u ljudi koji nisu bili pozitivni nakon bliskog kontakta sa zaraženim članovima obitelji. To je znak da je njihov imunosni sustav 'imao posla' s virusom Sars CoV-2, premda se to nije moglo uvijek detektirati, kazao je Sander.

I što se može zaključiti? Možda ste virus imali i ne znajući, možda ste imali koristi od nekih privremenih okolnosti ili nekih genetskih faktora ili jednostavno ludu sreću.

Ništa od toga ne znači da ste trajno sigurni. Nova varijanta koronavirusa ili promijenjene okolnosti to mogu u potpunosti promijeniti, rekao je Sander.

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju