Završena potraga za bojom zvuka?

Kada smo u prilici sami birati glazbu koju želimo slušati vrlo veliki utjecaj na to imat će naše raspoloženje. Slično tome, naše raspoloženje utječe i na odabir boja kojima se okružujemo.

Zimo
Zimo
Kristina Marijanovic | 22.05.2013. / 12:44 komentari
Završena potraga za bojom zvuka?

Kada smo u prilici sami birati glazbu koju želimo slušati vrlo veliki utjecaj na to imat će naše raspoloženje. Slično tome, naše raspoloženje utječe i na odabir boja kojima se okružujemo. No, povezati glazbu s odabirom boja možda je najzanimljivija je relacija.

tri vijesti o kojima se priča Uređaj koji izvlači pitku vodu iz zraka Nije znanstvena fantastika Stvorili pitku vodu iz "ničega": Ovaj genijalan izum mogao bi spasiti mnoge živote Pametni telefon, ilustracija Mali, ali značajna promjena Stavljate telefon na stol s ekranom prema gore? Evo zašto biste trebali promijeniti tu naviku Mreže optičkih kablova iznad šume u Ukrajini Jesu mreže, ali nisu paukovi VIDEO Pogledajte nestvaran prizor na krošnjama ogromne šume u Ukrajini

Upravo tome posvetili su se znanstvenici na kalifornijskom sveučilištu Berkeley. Amerikanci Karen Schloss i Stephen Palmer znanstvenici su koji godinama istražuju psihologiju boje. U ovo istraživanje uključili su ispitanike iz SAD-a i Meksika kako bi dobili odgovore iz drugačijih kulturoloških okruženja.

Eksperiment se sastojao od tri dijela. Ispitanici su slušali 18 različitih klasičnih kompozicija, počevši od Bacha, Mozarta pa do Brahmsa. Sva su djela bila u duru ili molu te su varirala u tempu. Nakon toga, u prvom dijelu, sudionici su mogli izabrati 5 od ponuđenih 37 boja kako bi njima opisali glazbu koju su upravo čuli. Paleta se sastojala od živih, svijetlih, srednje jakih i tamnih verzija crvene, narančaste, zelene, žutozelene, zeleno-plave, plave i ljubičaste boje. Pokazalo se da je za glazbu optimističnog karaktera odabir boja gotovo uvijek jednak živim i svijetlijim nijansama ponuđenih boja.

Za tmurne, usporene i tužnije zvukove odabir je uvijek padao u tamne i zagasite boje. Uz to, svaki glazbeni dio koji su poslušali trebali su smjestiti na ljestvicama koje su izražene sretno do tužno, snažno do slabo, živo do turobno i energično do smireno. Pokazalo se da je žuto, narančasto i crveno gotovo uvijek vezano uz sretno, snažno, živo i energično.

Preostala dva dijela eksperimenta istražuju povezanost glazbe s ekspresijom lica te ekspresiju lica s bojom. Nakon što su trebali izabrati lice koje svojim izražajem najviše odgovara slušanoj glazbi, zvukovi u duru su redovno završavali u paru sa sretnim licima dok su oni u molu bili vezani su melankolična i tužna lica.

Palmer i Schloss, svjesni kulturoloških značajki koje snažno utječu na ovakvu studiju, sada sele svoje istraživanje u Tursku i Kinu. Za sada su ovo jedini dostupni rezultati ovog vrlo zanimljivog istraživanja dok će njegovi detaljni podaci biti prezentirani na svjetskoj konferenciji posvećenoj svim aspektima boje u Velikoj Britaniji u srpnju ove godine. Do tada imamo vremena poslušati dio glazbe iz istraživanja s videa ispod, te odabrati svojih 5 boja jer možda upravo u srpnju boja zvuka bude potpuno razotkrivena, a mi vrlo posebni ako odabirmo naših boja pokažemo da glazbu vizualno doživljavamo potpuno drugačije od većine ispitanika.

Vezane vijesti