Antarktik posljednjih godina prolazi kroz značajne transformacije. Zemljin najjužniji ledeni kontinent svjedočio je proliferaciji cvjetnica, mahovine i algi na svom kopnu, uz upečatljivo smanjenje pokrivenosti plutajućim morskim ledom. Te su promjene usklađene s porastom ljetnih temperatura, a u 2022. godini znanstvenici sa Sveučilišta Washington (UW) dokumentirali su najopsežniji toplinski val na Antarktiku ikada zabilježen.
Tijekom tog događaja, temperature u blizini Južnog pola porasle su na nevjerojatnih 39 stupnjeva Celzija iznad normale tri uzastopna dana, dosegnuvši vrhunac na -10 stupnjeva Celzija.
To je bila najtoplija temperaturna anomalija zabilježena bilo gdje u svijetu, naglašava Edward Blanchard-Wrigglesworth, atmosferski znanstvenik i glavni autor studije, koj je objavljena u časopisu Geophysical Research Letters. Neki znanstvenici koji su u to vrijeme radili na Antarktici čak su odjenuli kratke hlače i odvažili se izaći pod Sunce bez majica.
Antarktik nije imun na klimatske promjene
Taj razvoj događaja naglašava da Antarktik nije imun na utjecaje klimatske krize, što je ideja koju su neki znanstvenici svojedobno dovodili u pitanje. Kako bi procijenili u kojoj su mjeri klimatske promjene pridonijele nedavnom toplinskom valu, tim UW-a upotrijebio je strategiju modeliranja koja rekreira trenutne klimatske događaje uzimajući u obzir prošle i vjerojatne buduće scenarije.
Smatramo da su klimatske promjene u prošlom stoljeću pojačale toplinski val za 2 stupnja Celzija, dok bi ekvivalentni toplinski val 2096. bio daljih 6 stupnjeva Celzija topliji u odnosu na 2022. godinu (8 stupnjevaa Celzija u odnosu na 1922.), zaključili su autori studije. Takav scenarij mogao bi se opasno približiti temperaturama otapanja u ožujku, ugrožavajući time široki ledeni pokrivač Antarktike.
Trenutno su Antarktik i s njom povezani otoci pretežno prekriveni stalnim snijegom i ledom, a samo mali postotak pogodan je za biljke poput antarktičke dlake (Deschampsia antarctica) i antarktičkog bisera (Colobanthus Quinsis). Međutim, toplija proljeća i ljeta posljednjih desetljeća potaknuli su rast ovih biljaka, pri čemu su stope rasta između 2009. i 2018. porasle za više od 20 posto.
Predviđanja pokazuju da bi se do kraja stoljeća površina bez leda na Antarktičkom poluotoku mogla utrostručiti, stvarajući prilike za kolonizaciju biljaka. Javlja se zabrinutost zbog mogućnosti nepovratnog gubitka bioraznolikosti na Antarktici, jer vegetacija nastavlja zadirati u ta područja.
Nažalost, blaža klima će također smanjiti barijeru invazije stranih biljnih i životinjskih vrsta, upozorava Jasmine Lee, konzervatorska biologinja pri British Antarctic Surveyju.
S promjenjivim krajolikom Antarktike, znanstvenici diljem svijeta nastoje shvatiti njezinu prošlost i sadašnje ekosustave kako bi ih sačuvali za budućnost.
Izvo: Science Alert
