Zbog GDPR-a u Europi hakeri teže dolaze do osobnih podataka i brže ih se otkriva

Analiza koju je provela tvrtka FireEye, pokazala je kako je GDPR pozitivno utjecao i na kibernetičku sigurnost u EU.

Martina Čizmić | 03.03.2020. / 17:08 komentari
GDPR (Foto: iStock) (Foto: iStock)

 Primjena Opće uredbe o zaštiti podataka (GDPR) u Europskoj uniji za brojne je tvrtke značila dodatne troškove, promjenu načina rada, a neki čak u prvim mjesecima nisu bili pretjerano sigurni što točno moraju napraviti.

tri vijesti o kojima se priča Širenje stanica raka Radi se na novim lijekovima Otkriveno tajno oružje raka: Evo što tumorima daje energiju za širenje u tijelu Pametni telefon, ilustracija Mali, ali značajna promjena Stavljate telefon na stol s ekranom prema gore? Evo zašto biste trebali promijeniti tu naviku Nezadovoljstvo, ilustracija I Hrvati su počeli primati obavijesti Šok za korisnike Fejsa i Instagrama: Evo što ih čeka ako ne počnu plaćati pretplatu i ne žele dati podatke Meti

Iako su brojni poduzetnici gunđali zbog dodatnih obaveza i ulaganja, čini se kako je GDPR ipak imao i pozitivne posljedice.

Na stranu to što su sad građani EU informiraniji o zaštiti osobnih podataka i njihovim pravima, brojne druge zemlje diljem svijeta uvode slične zakone koji bi trebali zaštititi i osobne podatke njihovih građana.

No, analiza koju je provela tvrtka FireEye, pokazala je kako je GDPR pozitivno utjecao i na kibernetičku sigurnost u EU.

U svom izvještaju "M-Trends 2020 Report" u kojem se bave curenjem podataka i kibernetičkim napadima otkrili su kako zahvaljujući GDPR-u i većem stupnju kibernetičke sigurnosti koju su tvrtke morale uvesti, hakeri teže upadaju u sustave, odnosno brže ih se otkriva pa teže kradu podatke.

Tako njihovi podaci otkrivaju kako su hakeri u prosjeku otkriveni nakon samo 54 dana, što je tri puta brže nego prije uvođenja GDPR-a.

Osim toga, GDPR je natjerao tvrtke da, u slučaju hakerskog napada i ugrožavanja osobnih podataka, brže reagiraju. Naime, prema odredbama GDPR-a, tvrtke koje su hakirane imaju rok od 72 sata da prijave napad i obavijeste osobe o potencijalnom otkrivanju osobnih podataka. U protivnom riskiraju velike novčane kazne, a da ne govorimo o gubitku ugleda i svim ostalim problemima koji slijede.

Napravili su i analizu cijene ukradenih brojeva kreditnih kartica, koje se potom prodaju na crnom tržištu. U prosjeku se za svaki broj kartice u Europi koji je ukraden, može dobiti 39 dolara, što je više nego u SAD-u (22 dolara) ili Australiji (27 dolara) i pokazuje da je do europskih kreditnih kartica teže doći, opet zahvaljujući GDPR-u. 

Inače, u 2019. godini u EU je određeno više od 25 kazni zbog kršenja odredbi GDPR-a i to u visini više od 428,5 milijuna eura. 

Izvor: M-Trends by FireEye, Alpin.io

Vezane vijesti