Hrvatskom je gospodarstvu potrebna jača suradnja sa znanosti radi razvoja i jačanja konkurentnosti na jedinstvenom tržištu EU, jedna je od ključnih poruka nakon svečanog predstavljanja projekta „Jačanje sustava upravljanja znanjem i komercijalizacijom istraživanja Instituta Ruđer Bošković“, održanog u Kući Europe, Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj.

Provedba projekta vrijednog 440 tisuća eura započela je u studenom 2016. te je tijekom 20 mjeseci provedbe ostvaren glavni cilj - stvoren je doprinos izgradnji kapaciteta za transfer tehnologije i komercijalizaciju rezultata istraživanja u Republici Hrvatskoj, koji su od izuzetne važnosti za jačanje suradnje znanosti i gospodarstva u razvoju inovativnih proizvoda i novih znanja.

Projektom su se redefinirali organizacija i model upravljanja sustavom transfera znanja i komercijalizacijom rezultata istraživanja Instituta Ruđer Bošković, predloženi su novi modeli suradnje s gospodarstvom u skladu s najboljim praksama te je provedena obuka zaposlenika Instituta Ruđer Bošković i ključnih dionika. U okviru projekta provedene su mnogobrojne radionice za Institut Ruđer Bošković i ključne dionike projekta, organizirani su studijski posjeti međunarodnim istraživačkim institucijama, poput KU Leuven u Belgiji, Die Technische Universität München u Briselu i University College London, Velika Britanija. Također, organizirani su susreti Instituta Ruđer Bošković s gospodarstvom, pod nazivom „Od labosa do tržišta”, s poduzećima iz prehrambeno – prerađivačke, farmaceutske i, kemijske industrije, iz ICT, zatim s poduzećima iz područja industrije zaštite okoliša i iz područja sigurnosti.

Kako je istaknuo ravnatelj IRB-a, dr.sc. David Matthew Smith, na Institutu imaju dovoljno intelektualnog kapitala da se mogu razvijati i dalje te stvarati još bolje veze s gospodarskim subjektima. Pohvalio se i s nekoliko uspješnih projekata koje su znanstvenici s IRB-a realizirali s poznatim hrvatskim tvrtkama, ali i istaknuo kako se nada da to neće biti i jedini projekti.

Imamo velike planove za IRB u budućnosti. Planiramo izgraditi nove prostore, ojačati suradnju s realnim sektorom, ali i dalje ulagati u znanstvene projekte. Znate li da pet posto svih znanstvenika u Hrvatskoj radi upravo na Institutu te da se u našim zavodima i laboratorijima nalazi 50 posto znanstvene opreme u Hrvatskoj?, rekao je dr. Smith.

U sklopu konferencije održan je i panel „Znanost i gospodarstvo: Od EU fondova prema tržištu“, na kojem su sudjelovali dr.sc. Marijeta Kralj, pomoćnica ravnatelja IRB-a, izv. prof.dr.sc. Dubravko Babić, Laboratorij za primijenjenu optiku FER-a, dr.sc. Vlatka Petrović, voditeljica Centra za istraživanje, razvoj i transfer tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, Damir Bijač, direktor sektora Istraživanja i razvoja iz Belupa i Anita Tregner Mlinarić, iz META Grupe, jedne od tvrtki partnera na projektu.

Govorilo se o potencijalima za uspješnu suradnju i preprekama na koje je moguće naići, o transferu tehnologije i ulozi inovacija u razvoju gospodarstva, kao i o nužnim izmjenama administrativnih i zakonodavnih okvira kojima bi se omogućila učinkovita suradnja znanosti, gospodarstva i javne uprave, te stvorilo poticajno okruženje za komercijalizaciju rezultata istraživanja te transfer znanja i tehnologija u Republici Hrvatskoj.

Posebno je istaknut uspjeh u u povlačenju sredstava znanstvenika IRB-a iz EU fondova. Naime, ugovoreni su projekti u približnoj vrijednosti 17 milijuna eura koji se financiraju iz različitih fondova EU-a, a samo je iz programa OBZOR 2020 kroz 11 projekata ostvareno više od sedam milijuna eura.