Zemlje Europske unije pregovaraju o prijedlozima kako poduzećima pružiti fleksibilnost u postizanju klimatskih ciljeva, pokazao je nacrt dokumenta EU-a, dok ta politička zajednica pokušava dobiti podršku vlada za novi cilj smanjenja emisija do 2040. godine.
EU pregovara o pravno obvezujućem cilju smanjenja neto emisija stakleničkih plinova za 90 posto do 2040. godine i pokušava ga odobriti prije nego što se svjetski čelnici 6. studenoga okupe na samitu UN-a o klimi COP30.
Međutim, mjeseci pregovora dosad nisu iznjedrili sporazum jer su neke vlade odustale od zelenih mjera i izrazile zabrinutost oko načina financiranja tranzicije na gospodarstvo niskih ugljičnih emisija zajedno s prioritetima poput obrane i revitalizacije industrije.
U nacrtu kompromisnog prijedloga EU-a, koji je na uvid dobio Reuters, zemlje su izradile planove koji bi omogućili EU-u da revidira cilj do 2040. svake dvije godine, što bi potencijalno omogućilo Bruxellesu da olabavi cilj u budućnosti.
Nacrt bi također u zakon uveo obvezu da, ako šume apsorbiraju manje emisija CO2 od očekivanog ili se tehnologije za uklanjanje CO2 iz atmosfere razvijaju sporije od planiranog, druge industrije ne budu prisiljene brže smanjivati emisije kako bi ostvarile cilj za 2040. godinu.
Mogući nedostaci u jednom sektoru ne bi trebali biti na štetu drugih sektora, navodi se u nacrtu od 25. listopada.
Ugljični krediti
Novi kompromis odražava zahtjeve koje su čelnici vlada EU-a iznijeli na samitu prošlog tjedna, gdje su raspravljali o "uvjetima omogućavanja" postizanja zelenih ciljeva, a da to ne znači veće račune energije za građane. Uvjeti bi također trebali poticati poduzeća da se odupru jeftinom kineskom uvozu i američkim carinama.
Predstavnici zemalja EU-a pregovarat će o prijedlogu sljedeći tjedan, prije nego što njihovi ministri zaštite okoliša pokušaju odobriti cilj 4. studenoga.
U nacrtu prijedloga nije izmijenjen cilj smanjenja emisija od 90 posto od onih 1990. godine, kao ni 3 posto cilja koji se može postići kupnjom tzv. stranih ugljičnih kredita, umjesto domaćih, iako zemlje još uvijek raspravljaju o tome. Francuski predsjednik Emmanuel Macron prošli je tjedan izjavio da bi krediti potencijalno mogli pokriti do 5 posto.
Naime, ugljični krediti ili kompenzacije znače financiranje projekata koji smanjuju emisije CO2 izvan EU-a umjesto smanjenja vlastitih emisija stakleničkih plinova. Poznati su primjeri obnova šuma u Brazilu ili tranzicija gradova s benzinskih autobusa u električne.
Kupac "kredita" financiranje nekog zelenog projekta u inozemstvu ubraja u postizanje svog cilja.
U pokušaju da pridobije vlade koje su prema prijedlogu skeptične, Europska komisija obećala je izmjene drugih zelenih mjera, uključujući razmatranje ublažavanja zabrane automobila s motorima s unutarnjim izgaranjem iz 2035. nakon pritiska Njemačke i Italije.
Predstavnici Danske, koja predsjedava EU-om i sastavila je dokument, odbili su komentirati.
