Studija opovrgava narativ o raširenoj krizi povjerenja u znanstvenike, piše znanstveni istraživački tim u časopisu Nature Human Behaviour.
Tim su predvodili Viktoria Cologna sa Švicarskog saveznog instituta za tehnologiju ETH Zürich i Niels Mede sa Sveučilišta u Zürichu. Njegovi nalazi pokazuju da žene, stariji ljudi i ljudi s visokim prihodima imaju posebno visoku razinu povjerenja u znanstvenike.
Religiozni ljudi, obrazovani, liberalni ljudi i ljudi s ljevičarskim političkim sklonostima također su skloniji imati više povjerenja u znanstvenike. Stanovnici urbanih područja vjerovali su znanstvenicima više od onih koji žive u ruralnim područjima.
U mnogim zemljama ljudi s desničarskim i konzervativnim političkim stavovima imali su relativno malo povjerenja u istraživače.
Sveukupno, 75 posto ispitanika složilo se da su znanstvene istraživačke metode najbolji način da se sazna je li nešto istina ili laž.
I sami istraživači priznaju da studija ima nekoliko ograničenja. Primjerice, u nekim je zemljama provedena na engleskom ili francuskom jeziku, iako to tamo nisu najrašireniji jezici. Osim toga, anketa je provedena online. Oba ova čimbenika mogla su dovesti do prevelike zastupljenosti obrazovanih ljudi.
