Klimatske promjene gotovo su utrostručile broj smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom u većim europskim gradovima tijekom ekstremnog toplinskog vala od kraja lipnja do početka srpnja, prema novoj studiji objavljenoj u srijedu.
Znanstvenici iz Ujedinjenog Kraljevstva, Danske, Nizozemske i Švicarske analizirali su uvjete u 12 velikih europskih gradova između 23. lipnja i 2. srpnja.
Studija Imperial Collegea u Londonu i Londonske škole higijene i tropske medicine obuhvatila je, među ostalim, i Barcelonu, Madrid, London i Milano, gdje su istraživači rekli da su klimatske promjene povećale temperature toplinskih valova do četiri Celzijeva stupnja.
Procjenjuju da je oko 2300 ljudi umrlo od uzroka povezanih s vrućinom tijekom razdoblja od deset dana, a oko dvije trećine smrtnih slučajeva - otprilike 1500 - pripisuje se klimatskim promjenama.
Temperature u mnogim gradovima porasle su na ekstremne razine tijekom tog razdoblja, često prelazeći 40 Celzijevih stupnjeva.
Bez globalnog zatopljenja, za koje studija kaže da je povisilo dnevne temperature u gradovima za dodatnih jedan do četiri Celzijeva stupnja, oko 800 ljudi umrlo bi od vrućine, prema izračunima znanstvenika.
Za analizu, tim je usporedio stvarne temperature zabilježene u gradovima tijekom tog razdoblja s modeliranim vrijednostima koje bi se dogodile bez klimatskih promjena. Zatim je izračunao očekivani broj smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom za oba scenarija.
Nedavni toplinski val posebno je pogodio ranjive skupine, poput ljudi s već postojećim zdravstvenim problemima i starijih osoba.
Prema timu, 88 % procijenjenih smrtnih slučajeva dogodilo se među osobama u dobi od 65 i više godina.
