Meteorološka agencija UN-a upozorava na opadanje razine vode u rijekama svijeta

U rijekama širom svijeta tijekom 2023. bilo je manje vode nego u bilo kojem trenutku u posljednjih 30 godina, stoji u izvještaju meteorološke agencije Ujedinjenih naroda.

Hina | 07.10.2024. / 14:46

Priroda
Priroda (Foto: Getty Images)

U dokumentu koji je u nedjelju objavila Svjetska meteorološka organizacija (WMO), stoji da su globalne razine vode u posljednjih pet godina znatno ispod dugoročnog prosjeka.

Pad razine vode prouzročile su klimatske promjene, a dodatno ih je pogoršao vremenski fenomen El Niño, koji se prirodno javlja svakih nekoliko godina i utječe na oborine diljem svijeta.

Prošla je godina bila najtoplija u povijesti, a ledenjaci su izgubili više leda nego u posljednjih 50 godina, stoji u izvješću WMO-a.

Amazona Pritoci Amazone pali su na najniže razine u povijesti

No nisu sve rijeke jednako pogođene. Po podacima WMO-a, vodostaji su bili ispod dugogodišnjeg prosjeka u slivu Mississippija u Sjedinjenim Državama, u bazenu Amazone u Južnoj Americi i u slivovima rijeka Ganges, Brahmaputre i Mekong u Aziji, kao i ostalim rijekama u istočnoj Africi, sjevernom dijelu Novog Zelanda, na Filipinima i u sjevernoj Europi. 

Voda je poput kanarinca u rudniku ugljena klimatskih promjena, rekla je glavna tajnica WMO-a Celeste Saulo, referirajući se na staru tradiciju kada su ljudi vodili kanarince sa sobom u rudnik jer ptice izgube svijest prije ljudi. To im je služilo kao rano upozorenje na potencijalno smrtonosni ishod razine ugljičnog monoksida u rudniku.

Konstantno nam stižu signali opasnosti u obliku sve ekstremnijih padalina, poplava i suša koje nanose velike žrtve životima, ekosustavima i ekonomijama... a ipak ne poduzimamo potrebne mjere, rekla je.

Po podacima UN-a, čak 3,6 milijardi ljudi, što je više od 40 posto svjetske populacije, nema dovoljno vode barem jedan mjesec u godini.

Željeznički i pješački most na rijeci Savi Poznata hrvatska rijeka sve je toplija, a nitko ne zna točno zašto

Izračuni po modelima upućuju na to da će i ta brojka vjerojatno porasti na 5 milijardi do 2050. godine.

Izvješće WMO-a, među ostalim dokumentira razinu vode u jezerima i rijekama, vlažnost tla i visinu ledenjaka i snijega.

No brojne zemlje nisu uspjele pridonijeti podacima studije, jer im nedostaje jedan parametar koji uključuje podatke za samo 30 zemalja.

U takvim slučajevima, WMO koristi izračune po modelima da bi se popunile praznine, ali poziva na hitno prikupljanje više podataka.

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti