Početna eksperimentalna faza nuklearnog fuzijskog reaktora ITER-a u francuskom Saint-Paul-lez Duranceu vjerojatno će biti pokrenuta tek 2034. godine, kasnije no što je planirano, zbog pandemije i problema s dijelovima, objavio je projektni tim.
ITER je trebao biti tek nakratko pokrenut 2025. godine radi testiranja, uz nisku razinu energije.
Novi plan predviđa prvu eksperimentalnu fazu reaktora u 2034. godini, objavili su u srijedu inženjeri.
Umjesto simboličnog pokretanja plazme u testu relativnog 'golog' stroja eksperimentirat ćemo s plazmom od samog početka i bar djelomično nadoknaditi kašnjenje, rekao je direktor ITER-a Pietro Barabaschi na konferenciji za novinare u srijedu.
Izmjena planova omogućit će i efikasnije ublažavanje rizika u ostvarivanju projektnih ciljeva, dodao je Barabashi.
Reaktor bi trebao proizvoditi energiju fuzijom atoma vodika, oponašajući procese na Suncu. Da bi se to postiglo, vodikovu plazmu treba zagrijati na 150 milijuna Celzijevih stupnjeva, a reaktor bi u konačnici trebao proizvoditi deset puta više energije no što potroši.
Projekt je okupio EU, SAD, Rusiju, Kinu, Indiju, Japan i Južnu Koreju. Radovi su započeli 2010. godine, a troškovi su procijenjeni na više od 20 milijardi eura.
Zagovornici projekta nadaju se da će nuklearna fuzija osigurati klimatski prihvatljiv, gotovo neiscrpan izvor energije. Kritičari pak tvrde da su ITER već prestigli obnovljivi izvori energije.
Stručnjaci u ITER-u ističu da kašnjenje projekta nikoga ne bi trebalo iznenaditi, s obzirom na pandemiju i problemima s kvalitetom pojedinih dijelova. Brojni dijelovi ne bi ni bili dostupni do 2025. godine kada je reaktor trebao biti pokrenut, napominju.
Izmjena planova vjerojatno će značiti i dodatne troškove, od nekoliko milijardi eura, upozoravaju.
