Poljoprivreda je među djelatnostima koje su ponajviše na udaru klimatskih promjena, stoga je najvažnije pitanje za njezin razvoj prilagodba tim promjenama, a stručnjaci rješenja vide u prilagodbi agrotehnike i uzgoju otpornijih kultura, pa i osiguranju više žetvi tijekom godine.
Kada je u srpnju prošle godine superćelijska oluja zahvatila Jugoistočnu Europu, pri čemu su u Hrvatskoj poginule četiri osobe, prouzročena je velika materijalna šteta, a u mnoge se uvukao strah da bi se takav klimatski fenomen mogao ponavljati sve češće.
Poljoprivreda se mora prilagoditi klimatskim promjenama
Očekuje se da ćemo imati više toplinskih valova u našem dijelu svijeta, a ti valovi često završavaju olujama kakvu smo imali lani, kaže klimatolog Branko Grisogono s PMF-u Zagrebu. Smatra da je način života koji sada vodimo dugoročno neodrživ.
DHMZ i Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije napravili su projekcije za Hrvatsku. Sredinom ovog stoljeća Gorski kotar imat će dvostruko manje snijega, a očekuje se da ćemo 2040. - 2050. imati prosječno dva stupnja Celzijeva više od predindustrijskih vremena. U drugoj polovici stoljeća to može ići čak preko tri stupnja Celzijeva, a u tom slučaju bi nastupili nenadoknadivi gubici u bioraznolikosti.
Grisogono dodaje da se klima užurbano i neprirodno mijena, a projekcijama ne možemo potpuno vjerovati pa rješenje treba tražiti kroz interdisciplinarni pristup "korak po korak".
Poljoprivreda se mora prilagoditi klimatskim promjenama. To možemo raditi na dva osnovna načina - prilagodbom agrotehnike (gnojidba, obrada tla, sustavi navodnjavanja, zaštite usjeva) i uzgojem kultura prilagođenijih izmijenjenim klimatskim prilikama, kaže agroekologinja Irena Jug s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku.
Jedna od najvažnijih agrotehničkih mjera, za koju su poljoprivrednici i kod nas iznimno motivirani, je primjena konzervacijske poljoprivrede i konzervacijske obrade tla, koja podrazumijeva izostavljanje oranja i ostavljanje žetvenih ostataka na površini tla kako bi se zadržala što veća količina vlage i ublažile dnevne temperaturne oscilacije te rotacije usjeva.
Jug kaže da su sve biljne vrste namijenjene konzumaciji ugrožene visokim temperaturama, s izuzetkom manjeg stresa kod biljaka koje pripadaju porodici C4, kao što su kukuruz ili šećerna trska.
To su biljke specifične anatomije koje pri visokim temperaturama i jakoj osvijetljenosti mogu producirati puno šećera. Takve biljke lakše prevladavaju ovakve stresova, kao i trave i sukulenti, ističe.
Povrtne kulture poput rajčica imaju problema s dozrijevanjem pri temperaturama koje idu do 40 stupnjeva Celzijevih. Općenito sve biljne vrste imaju problem kada nemaju dovoljnu količinu vode, a temperature su jako visoke.
Mogu se pokušati uzgajati i tropske kulture
Kao odgovor na klimatske promjene provode se mjere oplemenjivanja, kako bi određena kultura postala otpornija na sušu ili neki drugi stres, ali Jug napominje kako oplemenjivanje podrazumijeva dugotrajne istraživačke procese.
Kaže da je opravdano pokušati uzgajati neke tropske kulture poput manga, kiwana, banana i drugih. No, treba imati na umu da bez obzira na to što tijekom godine imamo visoke temperature, pojava nižih temperatura tijekom vegetacije i nedovoljna količina vode mogu biti pogubne za njihov uzgoj.
Jug smatra da je važno ići u prilagodbu poljoprivrednih resursa jer način na koji proizvodimo hranu uz klimatske promjene i sve veći broj ljudi na svijetu neće biti održiv.
Iako su neka tla degradirana, Hrvatska još uvijek ima veći dio tla zadovoljavajuće kvalitete i plodnosti, a može ih se oporaviti praksama koje nisu komplicirane ni skupe. Treba educirati ljude kako intenzivirati poljoprivrednu proizvodnju uz što manje negativnog utjecaja na okoliš, kaže Jug.
Iako klimatske promjene i globalno zatopljenje uglavnom donose probleme, ima i poneka pozitivna stvar.
Mogli bismo povećati produkciju usjeva i kultura kojima takva klima pogoduje te imati više žetvi tijekom godine. Primjerice, mogli bismo u istoj godini uzgojiti dvije različite kulture - poslije žitarica i krumpira uzgojiti kukuruz ili soju, napominje Jug.
Strategija Ministarstva poljoprivrede za zaštitu od klimatskih promjena
Hrvatska u razdoblju od 2023. do 2027. godine u okviru Europskih poljoprivrednih fondova ima na raspolaganju gotovo 3,8 milijardi eura. Namjena je ostvarivanje ciljeva zajedničke poljoprivredne politike, ali i Strategije poljoprivrede Republike Hrvatske do 2030. godine, među kojima se ističu borba protiv klimatskih promjena, briga za okoliš te očuvanje krajolika i biološke raznolikosti, rekli su iz Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.
Ta sredstva poljoprivrednici mogu koristiti za sustave za zaštitu od tuče, antifrost sustave, lovce na mraz te uspostavu i opremanje sustava za navodnjavanje poljoprivrednih kultura.
Kako bi se istaknula važnost prevencije klimatskih primjena na poljoprivrednu proizvodnju, prednost pri odabiru projekata za sufinanciranje imaju ulaganja koja obuhvaćaju troškove za prilagodbu i ublažavanje klimatskih promjena, kao i ulaganja koja doprinose digitalizaciji proizvodnje (troškovi za pametnu/preciznu poljoprivredu).
Piše: Kristina Gaćarić
