Beate Heinemann, direktorica odjela za fiziku čestica u njemačkom istraživačkom centru Electron Synchrotron (DESY) u Hamburgu, rekla je za dpa da će povlačenje Rusije imati brojne negativne posljedice.
To ne znači da će neka istraživanja zbog prekida suradnje biti nemoguća, ali biti će puno teže i sporije, biti će kašnjenja, rekla je Jeinemann.
CERN, utemeljen na vrhuncu Hladnog rata 1954., jedna je od najvažnijih istraživačkih institucija za fiziku čestica i dom je najsnažnijeg ubrzivača čestica na svijetu.
Na istraživanjima u CERN-u radi više tisuća znanstvenika iz cijelog svijeta.
U projekte je bilo uključeno oko 1000 znanstvenika iz Rusije, rekao je direktor istraživanja u CERN-u Joachim Mnich.
Prije odlaska, puno su pomogli u prenošenju svoje stručnosti, koliko god su mogli, rekao je Mnich.
Znanstvenici CERN-a su radili s Rusijom tijekom Hladnog rata, potaknuti znanstvenom znatiželjom i u miroljubivom okruženju. Čini se da to više nije moguće, to je golema šteta, rekao je Markus Klute, voditelj Instituta za eksperimentalnu fiziku čestica na Institutu za tehnologiju (KIT) u Karlsruheu.
CERN je u lipnju 2022. odlučio prekinuti sporazume o suradnji s Rusijom i Bjelorusijom zbog rata u Ukrajini.
Petogodišnji sporazum s Bjelorusijom je istekao 27. lipnja , a s Rusijom istječe 30. studenoga.
Odlazak ruskih znanstvenika ozbiljno će utjecati na projekte CERN-a, uključujući eksperimente na Velikom hadronskom sudaraču (LHC), jer je Rusija činila 4,5 posto proračuna tih eksperimenata, tj. godišnje je pridonosila 2,3 milijuna švicarskih franaka.
