Močvarna i ostala vlažna staništva skladište goleme količine ugljika u obliku uginulog bilja koje polako razgrađuju mikrobi u zemlji. Temperature koje postojano rastu ubrzavaju proces biološke interakcije koja proizvodi metan. U međuvremenu, obilne kiše uzrokuju poplave te se močvarna i vlažna staništa dodatno šire.
Znanstvenici su odavno predvidjeli rast emisije tog stakleničkog plina zbog zatopljenja, no od 2020. do 2022. uzorci zraka su pokazali najveću koncentraciju metana u atmosferi od kada su 1980-ih počela pouzdana mjerenja.
Nagli porast metana u područjima s vlažnim okolišom nije uzet u obzir pri sastavljanju nacionalnih planova za smanjenje emisija štetnih plinova i podcijenjen je u znanstvenim modelima, no znanstvenici ističu da bi sve veća koncentracija tog plina u zraku mogla biti dodatni teret vladama da još više srežu korištenje fosilnih goriva i promijene poljoprivredne metode.
Metan je drugi najveći uzročnik globalnog zatopljenja nakon ugljikova dioksida i, kratkoročno gledano, je 80 puta jači. To je vrlo agresivan staklenički plin, ali ga je lakše suzbiti od ugljičnog dioksida. Emitira se kod proizvodnje i prijevoza ugljena, prirodnog plina i nafte, u stočarstvu i drugim poljoprivrednim praksama, prilikom razgradnje organskog otpada.
U 2021. godini, većina emisija metana nastala je iz poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.
Četiri novija istraživanja su pokazala da su tropska močvarna staništa najvjerojatniji krivac za nagli porast emisije metana. Tijekom posljednjih nekoliko godina ta su staništa proizvela više od sedam milijuna tona metana.
Koncentracije metana ne samo da rastu, već posljednjih pet godina rastu brže nego ikada prije, rekao je znastvenik sa Stanforda koji predsjeda skupinom zaduženom za izdavanje petogodišnjeg izvješća Global Methane Budget. Najnovije izvješće je izdano u rujnu.
Satelitski instrumenti otkrivaju da su tropi najveći izvor emisije metana, posebice Kongo, jugoistočna Azija, Amazona te južni Brazil.
Izvješće projekta Nature Climate Change iz ožujka 2023. je pokazalo da su godišnje emisije metana iz tropskih staništa u posljednja dva desetljeća bile za 500.000 tona veće od najcrnjih predviđanja znanstvenika.
Porastu emisije metana pridonosi i klimatski fenomen La Nina koji donosi obilnije kiše u neke dijelove tropa, no La Nina, kojoj smo zadnji put svjedočili 2023., ne objašnjava rekordno visoke emisije tog plina, rekao je klimatski znanstvenik Drew Shindell sa sveučilišta Duke.
Ako se nastavi rast emisija metana iz močvarnih staništa, vlade će se morati poduzeti snažnije akcije kako bi globalno zatopljenje održali na 1,5C više u odnosu na predindustrijsko razdoblje.
Metan (CH4) iz močvarnih staništa je 80 puta snažniji od ugljikovog dioksida (CO2), tj. zagrijava atmosferu 80 puta bržu u prvih 20 godina nakon ispuštanja. Zaslužan je za jednu trećinu porasta temperature za 1,3C od 1850.
No, za razliku od CO2, metan se 'ispere' iz atmosfere nakon 10 godina te ima kratokoročniji učinak. Više od 150 zemalja je obećalo da će smanjiti emisiju metana za 30 posto do 2030.
U 2020. atmosfera je nakupila 42 milijuna tona metana – dvostruko više od prosječnog godišnjeg porasta u 2010-ima.
Emisije metana iz fosilnih goriva se kreću oko rekordnih 120 milijuna tona od 2019. Atmosferske koncentracije metana sada su 2,6 puta veće od predindustrijskih razina.
Staklenički plinovi koji se prirodno pojavljuju u atmosferi, ali i nastaju zbog ljudskih aktivnosti, uključuju ugljikov dioksid, metan (CH4), dušikov oksid (N2O).
Fluorirane plinove (F-plinove) stvaraju ljudi. Koriste se u industriji i imaju visok potencijal globalnog zatopljenja, često nekoliko tisuća puta jači od CO2. Među njima su fluorougljikovodici (HFC), perfluorougljici (PFC), sumporni heksafluorid (SF6) i dušikov trifluorid (NF3).
Na globalnoj razini 60% emisija metana rezultat je ljudske aktivnosti. Glavni izvori emisija metana su energetski sektor, poljoprivreda, otpad i spaljivanje bio mase.
