Znanstvenici možda otkrili tajnu dugog života i gdje se krije

Tajna dugog života kod ljudi možda je konačno otkrivena, a krije se na pomalo neobičnom mjestu, pokazalo je novo znanstveno istraživanje.

Branimir Vorša | 07.06.2023. / 12:25

Dugovječnost
Dugovječnost (Foto: Getty Images)

Znanstvenici sa Sveučilišta u Kopenhagenu proučavali su 176 zdravih japanskih stogodišnjaka i otkrili su da svi imaju specifičnu mješavinu bakterija i virusa u svom gastrointestinalnom (GI) traktu.

Uvijek jedva čekamo saznati zašto neki ljudi žive iznimno dugo. Prethodno istraživanje pokazalo je da crijevne bakterije starih Japanaca proizvode potpuno nove molekule koje ih čine otpornima na patogene mikroorganizme, odnosno one koji potiču bolesti. Ako su njihova crijeva bolje zaštićena od infekcija, pa, onda je to vjerojatno jedna od stvari zbog kojih žive dulje od drugih, kaže Joachim Johansen, autor studije objavljene u časopisu Nature Microbiology.

besmrtnost, ilustracija Stručnjaci objašnjavaju kada bi ljudi mogli postići nekakav oblik besmrtnosti, dok drugi upozoravaju na "sudbinu goru od smrti"

Danski znanstvenici su razvili algoritam za mapiranje crijevnih bakterija i bakterijskih virusa kod navedenih stogodišnjaka te su pronašli 'veliku biološku raznolikost, i u bakterijama, i u bakterijskim virusima'.

Visoka mikrobna raznolikost obično je povezana sa zdravim crijevnim mikrobiomom. I očekujemo da ljudi sa zdravim crijevnim mikrobiomom budu bolje zaštićeni od bolesti povezanih sa starenjem, pojasnio je Johansen.

Dodao je da bi se informacije mogle koristiti za produljenje životnog vijeka drugih ljudi, inženjeringom mikrobioma na optimalnu ravnotežu virusa i bakterija, radi zaštite od bolesti.

Starija žena Koliko zapravo čovjek može dugo živjeti? Znanstvenici imaju različita mišljenja

Naučili smo da ako virus posjeti bakteriju, to zapravo može ojačati bakteriju. Virusi koje smo pronašli kod zdravih japanskih stogodišnjaka sadržavali su dodatne gene koji su mogli potaknuti bakterije. Saznali smo da su uspjeli potaknuti transformaciju specifičnih molekula u crijevima, što bi moglo poslužiti za stabilizaciju crijevne flore i suzbijanje upale, istaknuo je Johansen.

U studiji se tako između ostalog ističe i da su japanski stogodišnjaci pokazali veću metaboličku proizvodnju mikrobnog sumporovodika, što može podupirati integritet sluznice i otpornost na patobionte. Integritet sluznice aludira na otpornost gastrointestinalnog trakta.

Razumijevanje odnosa između crijevnog mikrobioma, virusa i dugovječnosti moglo bi u budućnosti otvoriti nove puteve za poboljšanje zdravlja i produljenje životnog vijeka ljudi.

Dugovječnost Dijeta za dugovječnost? Znanstveno istraživanje sugerira što bismo trebali jesti ako želimo duže živjeti

Izvor: Daily Mail

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti