Novi niz znanstvenih eksperimenata pokazao je da bi mikroorganizmi mogli preživjeti ispod površine Marsa daleko dulje nego što se to dosad vjerovalo.

Znanstvenici su u spomenutim eksperimentima, koji su objavljeni u obliku studije u znanstvenom časopisu Astrobiology, otkrili da osušene bakterije mogu ostati žive u uvjetima sličnim onima na Marsu i do 280 milijuna godina, što bi povećalo naše šanse za pronalaženje dokaza života na Crvenom planetu.

Rover Perseverance u krateru Jezero NASA-in rover otkriva iznenađujuću geologiju Marsa: Je li na Crvenom planetu ikad bilo života?

Većina prijašnjih eksperimenata kojima se testiralo mogu li mikroorganizmi preživjeti intenzivno zračenje na Marsu koristila je hidratizirane bakterije na sobnoj temperaturi. Za najdugovječnije od njih smatralo se da mogu preživjeti do otprilike milijun godina.

No, Brian Hoffman sa Sveučilišta Northwestern u Illinoisu i njegovi kolege zauzeli su drugačiji pristup, osušili su različite bakterije i kvasce, i zamrznuli ih prije nego što su ih podvrgli zračenju sličnom onome koje bi doživjele zakopane na Marsu. Nakon toga izmjerili su štetu na njima.

Postoji to fenomenalno umnožavanje otpora kada se riješite vode i sve ohladite, kaže Hoffman. Mars je suh i hladan, pa je vjerojatno da bi tamo bilo i bakterija. Uzorci istraživača bili su toliko malo oštećeni radijacijom da su procijenili da bi bakterije mogle preživjeti do oko 280 milijuna godina. Kad bi se liofilizirane bakterije tijekom tog vremena zagrijale i izložile vodi, izašle bi iz svog stanja mirovanja.

Mars, ilustracija Znanstvenici zabrinuti zbog problema na površini Marsa o kojem se malo priča

Znanstvenici procjenjuju da se Mars osušio prije otprilike tri milijarde godina, tako da su čak i najotpornije bakterije dosad najvjerojatnije mrtve.

Novootkrivena dugovječnost bakterija mogla bi u budućnosti olakšati pronalaženje sačuvanih dokaza o bilo kojoj bakteriji koja je nekoć živjela na Marsu. No, to isto tako znači da, ako Mars kontaminiramo zemaljskim organizmima, ta kontaminacija bi bila praktički trajna.

Ako kontaminiramo područje u koje sletimo, kako ćemo znati je li ono što nađemo bilo tamo prije nego što smo tamo stigli ili je to nešto što smo deponirali? Ako ne možemo reći što je naše, a što s Marsa, onda je nemoguće reći je li tamo bilo života, kaže Hoffman.

Izvor: New Scientist

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju