Dim šumskih požara mogao bi biti novi iznenađujući put prenošenja zaraznih bolesti, prema novom znanstvenom istraživanju koje prenosi BBC.

Znanstvenici kažu da mikrobi i gljivice mogu preživjeti u velikom broju u dimu koji se izdiže iznad požara, a autori istraživanja vjeruju da bi se na taj način mogli prenijeti organizmi iz tla za koje se zna da uzrokuju infekciju i poručuju da bi zdravstvene službe hitno morale temeljitije proučavati dim šumskih požara.

Već desetljećima se uvelike pretpostavlja da nema previše života u dimu šumskih požara.Također se pretpostavlja da, ako dim predstavlja prijetnju ljudskom zdravlju, to je zato što je pun čestica. Poznato je da te mikroskopske čestice čađi jako nadražuju i uzrokuju respiratorne i kardiovaskularne probleme.

Međutim, raste zabrinutost da dim od požara može nositi i zarazne mikrobe ili gljivice.

Prema Američkim centrima za kontrolu i prevenciju bolesti vatrogasci su izloženi riziku kokcidioidomikoze, česte infekcije uzrokovane gljivicom koja se diže u zrak kad se poremeti tlo.

Znanstvenici sada počinju otkrivati ​​razmjere potencijalne prijetnje zarazama koju predstavlja dim od šumskih požara.

Koristeći nove tehnike za hvatanje mikroba u dimu, istraživači kažu da su pronašli preko 900 različitih vrsta bakterija i oko 100 vrsta gljivica.

Raznolikost mikroba koje smo do sada pronašli u vrlo malo provedenih istraživanja studija impresivna je, rekla je voditeljica istraživanja dr. Leda Kobziar sa Sveučilišta Idaho u američkom gradu Moskvi.

Te skupine živih organizama nisu prije požara pronađene u zraku na tim mjestima što dokazuje da požari i s njim povezana strujanja zraka dižu u obliku aerosola mikrobe u stupove dima.

Znanstvenici vjeruju da se mikrobi prenose uz pomoć čestica dima.

Čak i u snažnim požarima znanstvenici su pronašli bakterije u izobilju 300 metara iznad vatre, a preko 60 posto moglo je preživjeti te uvjete.

Sumnjaju da čestice na kojima putuju štite mikrobe od ultraljubičastog zračenja koje bi ih moglo uništiti.

Iako su znanstvenici pokazali da u dimu postoji velik broj bakterija i da mogu preživjeti u stupovima dima, ključno je pitanje koliku opasnost po zdravlje predstavljaju.

Pronašli smo brojne mikrobe za koje je poznato da uzrokuju respiratorne bolesti - stvari koje mogu pokrenuti astmu, na primjer, kazala je dr. Kobziar.

Vjerojatnost za organizme s tla i biljaka, za koje se zna da izazivaju infekciju, velika je, ali to tek treba istražiti.

Prethodne studije s uraganima i olujama pokazale su da ovi zarazni agensi mogu putovati izuzetno daleko, no još nitko nije pokazao slično putovanje bakterija u stupovima dima.

Sposobnost dima da putuje svijetom sugerira da bi mogao biti "karika koja nedostaje" u objašnjavanju nekih obrazaca zaraze.

Kada se otkriju infekcije kod pacijenata, potrage za potencijalnim uzročnicima temelje se na onome što se zna o endemičnim uzročnicima na određenom području, kaže dr. Kobziar.

Međutim, dim briše granice između regija. Može se dogoditi da su se mnogi slučajevi infekcije za koje nije utvrđen izvor pojavili uslijed prijenosa mikroba dimom izvan područja gdje su endemični.

Možda je dim karika koja nedostaje da bi se objasnili neki od ovih obrazaca zaraze kroz prostor i vrijeme, kaže Kobziar i dodaje da bi to "moglo imati i ekološke posljedice."

Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Science.