Znanstvenici još uvijek pokušavaju utvrditi što točno uzrokuje demenciju i Alzheimerovu bolest te kako te bolesti što ranije otkriti i, ako ne zaustaviti, onda barem ublažiti njihov razvoj. 

Nova studija, objavljena u časopisu Nature, otkrila je neobičnu i iznenađujuću vezu između navike koju mnogi prakticiraju i povećanja rizika od razvoja demencije.

Naime, otkrili su da, u slučajevima kada čačkanje po nosu (što prakticira čak 9 od 10 ljudi) oštećuje unutarnja tkiva, određene bakterije imaju lakši put do mozga. Kad se bakterija jednom nađe u mozgu, on na njezinu prisutnost reagira na načine koji nalikuju znakovima Alzheimerove bolesti.

Osovina mozak-probava Revolucionarno otkriće: Potvrđena veza između crijevnih poremećaja i teške bolesti koja uništava pamćenje

Istraživači znanstvenicima predvođeni sa Sveučilišta Griffith u Australiji proveli su testove s bakterijom pod nazivom Chlamydia pneumonia, koja može izazvati upalu pluća, a zanimljivo je da je otkrivena u većini ljudskih mozgova zahvaćenih kasnom demencijom.

Pokazalo se da kod miševa bakterije mogu putovati uz olfaktorni živac, a kad je došlo do oštećenja nosnog epitela, infekcije živaca su se pogoršale. Infekcija pak uzrokuje taloženje amiloidni beta-proteina u obliku plaka, koji je pronađen u značajnoj količini kod ljudi s Alzheimerovom bolešću .

Prvi smo koji smo pokazali da Chlamydia pneumoniae može ići izravno u nos i u mozak gdje može pokrenuti patologije koje izgledaju kao Alzheimerova bolest, kaže neuroznanstvenik James St John sa Sveučilišta Griffith u Australiji. Vidjeli smo da se to događa kod miševa, a dokazi su potencijalno zastrašujući i za ljude.

Darivanje novca, ilustracija Dobrota ili demencija? Nova studija otkrila poveznicu između velikodušnog davanja novca i teške bolesti mozga kod starijih osoba

Ono što je iznenadilo znanstvenike je brzina kojom je C. pneumoniae zavladala središnjim živčanim sustavom miševa. Infekcija se dogodila unutar 24 do 72 sata. 

Znanstvenici ističu kako je istraživanje provedeno na miševima te bi ga trebalo dodatno provesti i na ljudima, ali dodaju i kako otvara nove mogućnosti za bolje razumijevanje nastanka Alzheimerove bolesti i, potencijalno, bolje lijekove.

Moramo napraviti ovu studiju na ljudima i potvrditi funkcionira li isti put na isti način, kaže St John. Znamo da su te iste bakterije prisutne kod ljudi, ali nismo otkrili kako tamo dospiju.

Uz čačkanje nosa, problematičnim bi se moglo pokazati i čupanje dlaka iz nosa jer može oštetiti zaštitno tkivo u nosu i olakšati put bakterijama.

Starija žena Zaboravljanje ne mora nužno uvijek značiti početak Alzheimerove bolesti

Znanstvenike dodatno zanima jesu li povećane naslage amiloidnog beta-proteina prirodni, zdravi imunološki odgovor koji se može poništiti kada se infekcija suzbije, odnosno može li se suzbijanjem infekcije spriječiti (ili barem odgoditi) pojava Alzheimerove bolesti. 

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju