Prema otkriću nedavnog znanstvenog istraživanja, snažna sklonost remećenju uspostavljenog političkog sustava služi kao značajna pokretačka snaga iza širenja teorija zavjere. Nazvana "potrebom za kaosom", ta motivacija ostaje prisutna neovisno o tome vjeruje li pojedinac iskreno u teorije zavjere ili ne.
Istraživanje koje je provela politologinja Christina Farhart i njezin tim sa Sveučilišta Carleton, uključivalo je 3336 pojedinaca u SAD-u tte je proučavalo psihologiju koja stoji iza razmišljanja o teorijama zavjera. Sudionici, ravnomjerno raspoređeni po političkom spektru, ispitivani su o njihovoj vjerojatnosti da dijele teorije zavjere temeljene na uvjerenjima, alarmantnoj agendi ili potrebi za kaosom.
Složena motivacija
Suprotno očekivanjima, podaci nisu poduprli ideju da promicatelji teorija zavjera imaju za cilj "dizati uzbunu" kako bi dobili podršku pred navodnim protivnicima. Umjesto toga, jači pokazatelj spremnosti za širenje teorija zavjere identificiran je kao potreba za kaosom, što sugerira složeniju motivaciju od puke odanosti kulturnoj skupini.
Znanstvenici su zadržali izvorne citate sudionika, uključujući izjave poput: Ne možemo riješiti probleme u našim društvenim institucijama; moramo ih srušiti i početi ispočetka. Taj je osjećaj usklađen s dubljom složenošću motivacije, nadilazeći puko davanje potpore "vlastitom timu".
Uvjerenje pojedinca nije primarna komponenta
Iako je istraživanje temeljeno na promatranju i samoprocjeni, tim znanstvenika je uzeo u obzir različite čimbenike, uključujući političku pripadnost, sklonost povjerenju, dob, spol, prihod i etničku pripadnost. Rezultati studije objavljeni su u časopisu Research and Politics.
Oni koji su skloni kaosu češće su se slagali s izjavama koje zagovaraju rušenje društvenih institucija.
Zanimljivo je da motivacija za širenje teorija zavjere ne ovisi nužno o istinskom uvjerenju. Pojedinci željni kaosa mogu doprinijeti dezinformacijama na internetu bilo kao napad na ustanovu koja ne reagira ili za ublažavanje dosade. To odgovara studijama koje sugeriraju da su ljudi koji se suočavaju s financijskom ili socijalnom nesigurnošću skloniji uvjerenjima u teorije zavjera.
Mnoštvo faktora i mobilizacija protiv političkog sustava
Uzimajući u obzir trenutne izazove s kojima se suočavaju pojedinci, kao što su rastući životni troškovi, pogoršanje zdravlja, financijska nesigurnost i prirodne katastrofe, rezultati istraživanja naglašavaju višestruke motive koji stoje iza dijeljenja teorija zavjera na društvenim medijima.
Farhart i kolege zaključuju da pojedinci ne samo da jačaju svoja postojeća uvjerenja, već se i mobiliziraju protiv cijelog političkog sustava.
Izvor: Science Alert
