Znanstvenici vjeruju da su otkrili dokaze najstarijih ledenjaka ikada pronađenih na Zemlji, koji se nalaze u drevnim stijenama ispod najvećih nalazišta zlata u Južnoj Africi. To otkriće ima značajne implikacije za razumijevanje Zemljine rane povijesti i formiranja zlatnih polja.
Prema Axelu Hofmannu, arheološkom geologu sa Sveučilišta u Johannesburgu, naslage stijena u blizini Durbana na istočnoj obali Južne Afrike sadrže glacijalne naslage procijenjene na starost od 2,9 milijardi godina, što ih čini najstarijim poznatim ledenjacima na Zemlji.
Te su naslage fosilizirane ledenjačke morene, koje su u osnovi krhotine koje ostavlja ledenjak dok se postupno otapa i skuplja, objašnjava Ilya Bindeman, geolog sa Sveučilišta Oregon.
Bindeman i njegovi kolege proveli su analizu izotopa kisika na uzorcima pješčenjaka i škriljevca iz Supergrupe Pongola, odnosno spomenutih formacija stijena. Otkrili su da ti uzorci imaju najniže razine kisika-18 u usporedbi s drugim sličnim proučavanim naslagama. Uz to, uzorci su pokazali velike količine kisika-17, što sugerira da su stijene nastale na niskim temperaturama.
Ovo znači led. Spojite taj geokemijski dokaz s dokazom morene, i to znači ledenjake, najstarije ledenjake koji su dosad pronađeni na Zemlji, navodi Bindeman.
Otkriće postavlja pitanja o razdobljima hlađenja u drevnoj prošlosti Zemlje
Tim je predstavio svoja otkrića na međunarodnoj geokemijskoj konferenciji i objavio recenzirani rad na tu temu u časopisu Geochemical Perspectives Letters i čiji su koautori Hofmann i Bindeman. U studiji se objašnjava da analiza izotopa kisika daje uvid u uvjete pod kojima su stijene nastale jer na izotopski sastav utječu geografska širina i klima.
Otkriće tih drevnih ledenjaka postavlja pitanja o razdobljima hlađenja u drevnoj prošlosti Zemlje. Prema Hofmannu, ako se potvrdi, ovo bi bilo najranije zabilježeno globalno razdoblje hlađenja, potencijalno prethodeći drugim slučajevima gotovo globalne zaleđenosti.
Hofmann također raspravlja o mogućnosti da je kontinent, s kojeg je nastala Južna Afrika, bio smješten bliže polovima kada je doživio glacijaciju.
I jedna i druga mogućnost znanstveno je zanimljiva, kaže.
Andrey Bekker, geokemičar s Kalifornijskog sveučilišta Riverside, koji nije bio uključen u studiju, napominje da će istraživanje vjerojatno potaknuti daljnje studije. Ističe značaj Bindemanove i Hofmannove analize izotopa kisika navodeći da ona dodaje nove dokaze koji podržavaju postojanje drevnih ledenjaka.
Izvor: Science Alert
