Iz iskustva znamo da će nam dan na poslu biti težak nakon dugog izlaska prethodne večeri, no premda zvuči paradoksalno, više sna i nije nužno dobro za osobe srednje i starije životne dobi, pokazalo je istraživanje čiji su rezultati objavljeni u časopisu Nature Aging.
Istraživači s britanskog Sveučilišta u Cambridgeu i šangajskog Sveučilišta Fuhan otkrili su da je sedam sati sna noću idealno za ljude u srednjoj ili starijoj životnoj dobi te su zaključili da više ili manje sna od toga može negativno utjecati na njihovo mentalno zdravlje i uzrokovati lošije mentalne performanse.
Istraživači su proučili podatke koji su se odnosili na 500.000 odraslih u dobi između 38 i 73 godine, prikupljene iz goleme baze podataka UK Biobanke.
Ispitanici su odgovarali na pitanja o obrascima spavanja, o mentalnom zdravlju i općem stanju, a ispunjavali su i kognitivne testove. Istraživači su imali pristup MRI snimkama mozga i genetskim podacima gotovo 40.000 ispitanika.
Trajanje sna utječe na kognitivne performanse
Znanstvenici su otkrili da je previše ili premalo sna povezano sa smanjenim kognitivnim performansama. Ispitanici su bili sporiji pri rješavanju testova, imali su kraći raspon pažnje i lošije su rješavali probleme. I njihovo mentalno zdravlje bilo je lošije, a u većine su zamijećeni porast anksioznosti, simptomi depresije i lošije opće stanje.
Pojasnili su da su smetnje tijekom plitkog sna (sastavnog dijela dubokog sna) moguć razlog smanjenja kognitivnih performansi. One se povezuju s nakupljanjem beta-amiloidnih molekula. Smatra se da ove proteinske naslage, čije se velike nakupine nalaze u mozgu pacijenata koji boluju od Alzheimera, doprinose smrti neuronskih stanica.
Analiza snimki mozga također je pokazala da postoji veza između neujednačenog spavanja i razlika u strukturi moždanih regija uključenih u kognitivnu obradu i pamćenje. Među njima je i hipokampus, koji se smatra centrom za pamćenje.
Premalo ili previše sna moguć je rizični faktor u starijoj dobi
Istraživači su otkrili da je redovitih sedam sati sna tijekom noći idealno za kognitivne performanse, opću dobrobit i mentalno zdravlje u ljudi srednje i starije dobi.
Iako u istraživanju nije objašnjena uzročno-posljedična veza, rezultati pokazuju da premalo ili previše sna može predstavljati faktor rizika za kognitivni pad u starijoj dobi, tvrde istraživači.
Ne možemo sa sigurnošću reći da premalo ili previše sna uzrokuje kognitivne probleme, no analiza u sklopu koje smo proučavali više pojedinaca tijekom dužega perioda potvrđuje tu tezu, kazao je profesor Jianfeng Feng sa Sveučilišta Fudan u Kini u priopćenju za javnost.
Razlozi zbog kojih stariji ljudi imaju lošiji san kompleksni su i pod utjecajem su naše genetike i strukture mozga.
Koautorica studije Barbara Sahakian sa Sveučilišta Cambridge je dodala: Dobar san važan je u svim fazama života, ali posebno kako starimo. Pronalaženje načina za poboljšanje sna moglo bi biti presudno za održavanje dobroga mentalnog zdravlja i izostanak kognitivnog pada u starijih ljudi, posebno kod onih koji pate od psihičkih poremećaja i demencije.
Problemi sa snom u porastu su u svim dobnim skupinama
Prema njemačkom društvu za istraživanje i medicinu spavanja (DGSM), starije osobe često prijavljuju poteškoće sa spavanjem, kraće ukupno trajanje sna, više drijemanja tijekom dana i povećanu upotrebu tableta za spavanje.
Ipak, sve više poteškoća sa snom pojavljuje se kod svih dobnih skupina diljem svijeta.
Samo u Njemačkoj se, u istraživanju koje je 2017. provela osiguravateljska kuća Techniker-Krankenkasse, trećina ispitanika žalila na poteškoće sa spavanjem, dok je svaki drugi ispitanik kazao da spava šest sati dnevno ili manje. Po uputama koje je objavila Nacionalna zaklada za san iz SAD-a (NSF) odrasli bi tijekom noći trebali spavati od 7 do 9 sati. No duljina potrebnog sna može varirati od osobe do osobe, zaključuju.
