Znanstvenici, u studiji koju još nisu pregledali stručnjaci, kažu da cjepiva protiv COVID-19 koja koriste adenovirusne vektore šalju tzv. šiljasti protein u staničnu jezgru, gdje se neke od uputa za stvaranje proteina koronavirusa mogu pogrešno interpretirati.
Dobiveni proteini mogu izazvati krvne ugruške kod malog broja pacijenata, sugeriraju njemački znanstvenici.
Znanstvenici sa Sveučilišta Goethe u Frankfurtu i na drugim mjestima objasnili su u svom radu da cjepiva koja koriste drugačiju tehnologiju poznatu kao "glasnička RNA" (mRNA), poput one koju je razvio BioNTech s partnerom Pfizerom, kao i Moderna, dostavljaju genetski materijal šiljastog proteina samo u staničnu tekućinu, a ne u staničnu jezgru.
Sva cjepiva na bazi mRNA trebala bi predstavljati sigurne proizvode, navodi se u studiji.
U radu se sugerira da bi proizvođači cjepiva koji koriste adenovirusne vektore mogli izmijeniti slijed šiljastog proteina kako bi se izbjegle neželjene reakcije spajanja i povećala sigurnost ovih farmaceutskih proizvoda.
Znanstvenici i američki i europski medicinski regulatori pokušavaju otkriti što uzrokuje rijetke, ali potencijalno smrtonosne krvne ugruške praćene niskim trombocitima, zbog čega su neke države obustavile ili ograničile uporabu cjepiva AstraZenece i Johnson & Johnsona.
Podržavamo kontinuirano istraživanje i proučavanje te rijetke pojave dok surađujemo s medicinskim stručnjacima i globalnim zdravstvenim vlastima. Radujemo se pregledu i razmjeni podataka čim oni budu dostupni, priopćio je J&J.
AstraZeneca je odbila komentirati njemačko istraživanje.
