Premda postoje još mnoge prepreke i takvi 3D printeri bez sumnje još neko vrijeme neće biti široko dostupni, stručnjaci su u svijetu pozdravili "uzbudljivo" otkriće.
Uređaj ispisuje flastere od dva centimetra. Svaki od njih sadrži stotine sićušnih iglica koje, kad se pritisnu na kožu ispuštaju cjepivo.
Znanstvenici tvrde da flaster s cjepivom pruža veću zaštitu od tipičnog cjepiva. Trik je u postavljanju flastera s mikroiglicama izravno na kožu, koja je puna imunoloških stanica na koje cjepiva ciljaju.
Flasteri s mikroiglicama nude niz prednosti u odnosu na tradicionalni ubod iglom u mišić ruke. Među ostalim se mogu samostalno primjenjivati, relativno su bezbolni, lakše će ih prihvatiti oni koji zaziru od klasičnog cijepljenja ubodom i mogu se dulje vrijeme očuvati na sobnoj temperaturi.
Poznata cjepiva protiv covida-19 na bazi glasničke RNK iz Pfizera i Moderne moraju se čuvati u hladnjaku, što je, pokazalo se, izazvalo komplikacije u njihovoj distribuciji, osobito u zemlje u razvoju koje su se javno pobunile i osudile nejednaku podjelu doza za vrijeme pandemije.
Krajnji cilj prilagoditi pisač svim vrstama cjepiva
Novi mobilni pisač testiran je s cjepivima Pfizera i Moderne, no međunarodni tim znanstvenika koji ga je kreirao kaže da je krajnji cilj prilagoditi pisač svim ostalim vrstama cjepiva.
Podaci o studiji objavljeni su u stručnome časopisu Nature Biotechnology.
Robert Langer, suosnivač Moderne i jedan od autora studije, AFP-u je rekao kako se nada da bi se pisač mogao upotrijebiti za sljedeći soj koronavirusa ili u slučaju bilo koje slične zdravstvene krize u budućnosti.
Ana Jaklenec, jedna od autorica studije s MIT-a (Massachusetts Institute of Technology), rekla je da je prednost pisača u tomu što bi se mogao poslati u udaljena sela u siromašnim dijelovima svijeta, kao i u izbjegličke kampove.
U slučaju novog vala bolesti poput ebole na taj bi se način, ističe Jaklenec, "okalno stanovništvo uspjelo brzo procijepiti.
Znanstvenici skratili proces izrade flastera upotrebom vakuumske komore
Na flasterima s mikroiglicama otprije se radi za potrebe covida, ali oni se kroz 3D ispis mogu lako prilagoditi i za cjepiva koja će se koristiti za niz ostalih bolesti poput dječje paralize, ospica, rubeole, gripe, hepatitisa.
Općenito se na razvoju ovakvih flastera već dugo radi jer je njihova proizvodnja skup i naporan proces u kojemu se često koriste veliki strojevi za centrifugiranje.
Da bi skratili proces izrade istraživači su upotrijebili vakuumsku komoru koja usisava "tintu" pisača na dno kalupa za flastere, tako da ona uspije dosegnuti do vrhova sićušnih iglica.
"Tinta" cjepiva sastoji se od lipidnih nanočestica koje sadrže mRNA molekule cjepiva, kao i polimer sličan zašećerenoj vodi.
Nakon što se ostave da se osuše, flasteri se mogu čuvati na sobnoj temperaturi najmanje šest mjeseci, pokazalo je istraživanje, a uspjeli su "preživjeti" i mjesec dana na toplih 37 stupnjeva Celzijusa.
Tiskani flasteri već su testirani na laboratorijskim miševima, a trenutačno se testiraju na primatima, što bi u slučaju uspješnog ishoda rezultiralo ispitivanjima na ljudima.
Problem: Odobrenja i početak masovne proizvodnje mogao bi potrajati godinama
Jedan mobilni pisač može izraditi stotinu flastera s mikroiglicama u 48 sati. No studija upućuje na to da bi ih u dogledno vrijeme, uz neka poboljšanja mogao ispisati i tisuće dnevno, rekli su istraživači.
A usto možete imati više od jednog pisača, dodaje Langer.
Antoine Flahault, direktor Instituta za globalno zdravlje Sveučilišta u Ženevi smatra da bi se ovakvim pisačima i proizvodnja i pristup cjepivima mogli uvelike izmijeniti. To bi moglo štošta izmijeniti, rekao je AFP-u, upozorivši ipak da sve ovisi o odobrenjima i masovnoj proizvodnji, što bi moglo potrajati godinama.
Manje je optimističan Darrick Carter, biokemičar i izvršni direktor američke biotehnološke tvrtke PAI Life Sciences. On kaže da pitanje proizvodnje flastera s mikroiglicama pati već 30 godina jer još nitko nije uspio povećati proizvodnju na isplativ način.
