Znanstvenici stvorili novu vrstu leda s čudesnim sposobnostima

Kad se uzgaja u sićušnim nitima, led se može savijati i vraćati u svoj prvobitni oblik. Ta mikrovlakna predstavljaju najfleksibilniji oblik leda ikad napravljen, otkriva nova znanstvena studija.

Branimir Vorša | 09.07.2021. / 14:48

Slika nije dostupna (Foto: Zimo)

Većina leda u čijem je sastavu voda, ekstremno je rigidna i krhka te se lako lomi pri pokušaju da ga se savije. No, da jedan duguljasti kristal leda može biti daleko fleksibilniji, otkrio je tim kineskih znanstvenika sa Sveučilišta Zheijang u Kini.

Limin Tong i njegovi kolege sa spomenutog sveučilišta iskoristili su tu činjenicu kako bi proizveli najfleksibilniji vodeni led dosad, čija je fleksibilnost vrlo blizu teoretskog limita.

Ledena vlakna napravili su koristeći vodenu paru vođenu cjevčicama u malenu komoru čiju su temperaturu držali na -50 stupnjeva Celzija. Električno polje u toj komori privlači molekule vode na iglicu napravljenu od volframa, gdje se kristaliziraju u oblik vlakana debljine nekoliko mikrometara ili manje.

Nakon toga tim kineskih znanstvenika ohladio je ledena vlakna još više, odnosno na temperaturu između -70 i -150 stupnjeva te izmjerio njihovo elastično naprezanje. Otkrili su da su ta vlakna elastičnija od bilo koje strukture vodenog leda dotad testirane. neka od tih vlakana mogla su se saviti gotovo do formiranja kruga, a nakon popuštanja sile, sva su se odmah vratila u prvobitan izduženi oblik.

Ledena vlakna koja su proizveli imala su 10,9 posto elastičnog naprezanja, nasuprot 0,3 posto koliko je dotad zabilježeno kod drugih mjerenih oblika vodenog leda. Teorijski limit elastičnog naprezanja leda iznosi između 14 i 16,2 posto tako da su se kineski znanstvenici poprilično približili toj granici.

Tong i njegov tim pobliže su proučili napravljene ledene niti te su uočili prisutnost još jednog oblika leda koji je gušći od leda koji je činio većinu tih vlakana. Naprezanja na savitljivom dijelu leda tih vlakana mogla su dovesti do te transformacije u strukturi leda, što znači da bi ta vlakna potencijalno mogla pomoći u razumijevanju kako takve transformacije zapravo funkcioniraju.

Tako proizvedena ledena mikrovlakna su i iznimno transparentna pa bi se mogla korisititi i za prijenos svjetlosti, no to nije praktično, jer su temperaturni zahtjevi takvi da bi čitavu stvar bilo teško izvesti. Zasad sve ostaje na testiranju fizičkih karakteristika leda na sićušnoj laboratorijskoj razini.

Istraživanje je objavljeno u znanstvenom časopisu Science.

Izvor: New Scientist

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti