Zemlja nije doživjela veliki udar asteroida tisućljećima, ali svemir je i dalje ispunjen potencijalnim prijetnjama. Jedan takav objekt je znanstvenicima već poznat asteroid Bennu, nedavno proučavan tijekom NASA-ine misije prikupljanja uzoraka. U rujnu 2182. godine, postoji mogućnost sudara sa Zemljom od 1:2700, što je mala šansa, ali definitivno daleko od nule.
Kako bi razumjeli potencijalne posljedice takvog udara, klimatski znanstvenici iz Južne Koreje ispitali su moguće učinke toga na okoliš. Posljednji veliki udar asteroida, Chicxulub, prije 66 milijuna godina, povezan je s masovnim izumiranjem dinosaura. Iako je Bennu puno manji, s promjerom od 500 metara, nalazi nove studije i dalje su alarmantni.
Globalni klimatski poremećaj
Naše simulacije, koje ubrizgavaju do 400 milijuna tona prašine u stratosferu, pokazuju značajne poremećaje u klimi, atmosferskoj kemiji i globalnoj fotosintezi. Predviđa se da će globalne srednje temperature pasti za 4 stupnja Celzija, a globalna količina padalina smanjit će se za 15 posto u našim simulacijama, pišu Lan Dai i Axel Timmerman s Nacionalnog sveučilišta Pusan, autori studije koja je objavljena u časopisu Science Advances.
Studija, provedena pomoću superračunala Aleph, simulirala je kako bi asteroid veličine Bennua utjecao na klimu na Zemlji. Trenutna eksplozija ne bi bila najrazorniji čimbenik; nego bi dugotrajni atmosferski učinci izazvali pustoš. Ubrizgavanje prašine u atmosferu zatamnilo bi nebo, oslabilo fotosintezu i značajno promijenilo vremenske prilike.
Katastrofalne posljedice za biljni svijet
Također je primijećeno oštećenje ozona od 32 posto, s mogućim katastrofalnim posljedicama za biljni svijet. Iznenadna zima bi stvorila nepovoljne klimatske uvjete za rast biljaka, što bi dovelo do početnog smanjenja fotosinteze od 20 do 30 posto u kopnenim i morskim ekosustavima. To bi vjerojatno uzrokovalo velike poremećaje u globalnom prehrambenom lancu, kaže Dai.
Zanimljivo je da su morske alge pokazale otpornost, oporavivši se unutar nekoliko mjeseci zbog prašine bogate željezom. Taj neočekivani oporavak mogao bi osigurati stabilnost prehrambenog lanca za morski život.
Moguća iskustva naših predaka
Veliki udari asteroida i dalje su rijetki, događaju se otprilike svakih 100.000 do 200.000 godina. To znači da su naši rani ljudski preci možda i ranije doživjeli neke od ovih događaja koji su pomicali planete s potencijalnim učincima na ljudsku evoluciju, pa čak i na naš vlastiti genetski sklop, kaže Timmerman.
Izvor: Science Alert
