Otkako je tijekom Drugog svjetskog rata napravljena, testirana i upotrjebljena nuklearna bomba, svijet strahuje od potencijalnog novog, većeg, nuklearnog sukoba. Taj je strah bio posebice izražen tijekom "hladnog rata" između SAD-a i SSSR-a, a svako toliko se ponavlja kad tijekom sukoba netko povuče kartu "nuklearnog naoružanja".
I strah je, htjeli mi to priznati ili ne, opravdan. Naime, procjenjuje se da u svijetu postoji više od 12 500 nuklearnih bojnih glava. Lansiranje i samo jedne moglo bi dovesti do pogibije tisuća ljudi i posljedica na okoliš koje će trajati godinama.
Koliko bi te posljedice mogle biti ozbiljne, istražili su još 1982. godine atmosferski znanstvenici Paul Crutzen i John Birks. U svom kratkom znanstvenom radu, njih su dvojica sugerirali kako bi nuklearni rat mogao proizvesti toliko velik oblak dima, da bi mogla nastupiti nuklearna zima, koja bi dovela do propasti poljoprivrede, a onda i civilizacije kakvu znamo. Samo godinu kasnije, znanstvenici iz SAD-a i SSSR-a potvrdili su Crutzenove i Birksove teorije.
Moderni klimatski modeli, koji su nešto precizniji i sofisticiraniji od onih koje su koristili Crutzen i Birks, pokazuju da je zlokobno proročanstvo koje su iznijeli u svom radu bilo prilično - blago.
Laboratorij za znanost i globalnu sigurnos Sveučilišta Princeton napravio je prije nekoliko godina simulaciju za vjerojatnu eskalaciju rata između Sjedinjenih Država i Rusije koristeći realne položaje nuklearnih snaga, ciljeve i procjene smrtnih slučajeva. Procjenjuje se da bi u prvih nekoliko sati sukoba bilo više od 90 milijuna mrtvih i ozlijeđenih. Koliko bi ih još umrlo od posljedica ranjavanja, gladi i nuklearnih padalina, teško je uopće procijeniti. No, simulacija u trajanju od 4 minute, iako izgleda poput videoigre, zorno pokazuje koliko bi brzo stvari mogle eskalirati.
Okolišni znanstvenici predvođeni Alanom Robockom sa Sveučilišta Rutgers, u nedavno su objavljenom radu, upozorili kako su znanstvene procjene o posljedicama nuklearnog rata, vjerojatno pomogle zaustaviti "hladni rat", ali da novi klimatski modeli, koji u obzir uzimaju i klimatske promjene, sugeriraju da bi nuklearni rat bio katastrofalan potez.
Naime, kad su u modele unijeli potencijalni nuklearni sukob između SAD-a i Rusije, rezultati su bili nevjerojatni. Svjetski oceani bi se toliko hladili da bi svijet bio gurnut u "malo ledeno doba" koje bi moglo trajati tisućama godina. Čak i sukob manjih razmjera između, primjerice Indije i Pakistana, rezultirao bi s više od 130 milijuna poginulih i dodatnih 2,5 milijardi ljudi koji bi ostali bez hrane barem dvije godine.
Profesor sa Sveučilišta UCL, Mark Maslin, upozorava kako bi prijetnje nuklearnim oružjem, pa i njegovom ograničenom upotrebom, treba shvatiti ozbiljno. Znanstvenici bi se trebali posvetiti proučavanju potencijalnih posljedica u slučaju detoniranja nuklearnog oružja, kako bi nadležni shvatili da će negativne posljedice korištenja takvog oružja osjetiti svi - i oni protiv kojih se koristi i oni koji ga koriste.
Prijetnja nuklearnim ratom nije nestala, a nuklearno ledeno doba koje bi izbrisalo život na Zemlji sljedećih nekoliko tisuća godina, i dalje je stvarna mogućnost, upozorio je u članku objavljenom na The Conversationu, Maslin.
