I najbolji scenarij je nezamislivo strašan: Koliko znamo o nuklearnoj zimi?

Kada je riječ o učinku nuklearnog rata i s obzirom na broj čimbenika koje treba uzeti u obzir, procjene se razlikuju, ali čak će i najbolji scenariji zapravo biti nezamislivo strašni. Problem je u tome što je čovječanstvo danas vrlo slabo osviješteno o tim posljedicama.

Branimir Vorša | 15.02.2023. / 13:51

Slika nije dostupna (Foto: Zimo)

Hladni rat već je odavno iza nas, a čovječanstvo je izgubilo osviještenost od posljedica nuklearnog rata i nuklearne zime koja bi uslijedila iza toga, no taj manjak osviještenosti zapravo je opasan za budućnost čovječanstva, pokazalo je ovo izvješće.

Eksplozija nuklearne bombe zasigurno nije događaj na koji se odmahuje rukom, a zahvaljujući pop-kulturi globalno društvo stvorilo je jaku vezu između globalne katastrofe i nuklearnog oružja. Ipak, u posljednjih nekoliko desetljeća detalji o tome što se može očekivati tijekom i nakon nuklearnog sukoba gotovo su posve izblijedjeli.

Slika nije dostupna Sve smo bliže planetarnoj kataklizmi: Sat sudnjeg dana nikad bliže ponoći

Milijuni mrtvih, blokirana sunčeva svjetlost

Same činjenice prilično su jasne. Osim mnogih milijuna koji bi bili ubijeni izravno od eksplozija, klimatski modeli predviđaju da bi prašina nastala u nuklearnim eksplozijama blokirala velik dio sunčeve svjetlosti, i to na period do 10 godina. Posljedice za preživjele bile bi zastrašujuće - pad globalne temperature, masovno propadanje usjeva te na kraju i masovna glad.

Porazno je činjenica da tek mali postotak današnjeg stanovništva tvrdi da je dobro informiran o točnim posljedicama nuklearnog rata. Isto tako, mnogi od tih "informiranih" ljudi oslanjaju se na zastarjele informacije koje su se širile usred političkih napetosti između supersila u 80-im godinama proteklog stoljeća.

U 2023. godini suočavamo se s rizikom od nuklearnog sukoba većim nego što smo vidjeli od ranih osamdesetih. Ipak, malo je javnog znanja ili rasprave o nezamislivo strašnim dugoročnim posljedicama nuklearnog rata za planet i globalno stanovništvo, kaže Paul Ingram, autor spomenutog izvješća te globalni istraživač rizika i stručnjak za diplomaciju u Centru za proučavanje egzistencijalnog rizika (CSER) kojim upravlja Sveučilište Cambridge u Velikoj Britaniji. Izvješće koje je napravio nije znanstveno recenzirano.

Rezultati istraživanja

Za pripremu tog izvješća korištena je internetska anketa na uzorku od 1500 ljudi u Velikoj Britaniji i 1500 ljudi u SAD-u. Sudionicima ankete postavljeno je pitanje koliko znaju o potencijalnoj nuklearnoj zimi i odakle im te informacije. Anketa je omogućila odabir više izvora, na način da se oni međusobno ne isključuju.

Rezultati ankete su otkrili da je 3,2 posto ispitanika u Velikoj Britaniji i 7,5 posto ispitanika u SAD-u čulo o posljedicama nuklearnog rata iz suvremenih medija ili kulture. Veći dio ljudi rekao je da je njihovo sjećanje vezano za informacije koje su se širile 1980-ih, tijekom razdoblja sve većeg neprijateljstva u hladnom ratu između SAD-a i Sovjetskog Saveza. Na nedavne znanstvene radove o tome oslanjalo se malo ljudi, no s obzirom na ranije navedeno, to i ne iznenađuje.

Simulacija nuklearne eksplozije Kako preživjeti nuklearnu eksploziju: Znanstvenici otkrili najsigurnije mjesto za zaklon u većini gradskih domova

Koristeći hipotetske novinske izvještaje kao poticaj, Ingram je također pogledao kako bi ljudi željeli da njihove vlade odgovore u slučaju nuklearnog udara. Polovici ispitanih pokazane su infografike o učincima nuklearne zime prije nego što su odgovorili, dok drugoj polovici nisu.

U slučaju nuklearnog napada na Ukrajinu iz Rusije, gotovo svaka peta osoba uključena u studiju podržala je odmazdu nuklearnim oružjem. Među onima koji su prije vremena vidjeli infografiku ta je brojka pala za 13 posto u Ujedinjenom Kraljevstvu i 16 posto u SAD-u, što jasno pokazuje kako obrazovanje čini razliku u javnom mnijenju.

Hitna potreba za javnom edukacijom

Postoji hitna potreba za javnom edukacijom unutar svih nuklearno naoružanih država koja je utemeljena na najnovijim istraživanjima. Moramo kolektivno smanjiti iskušenje koje bi mogli imati čelnici nuklearno naoružanih država da prijete ili čak koriste takvo oružje kao potporu vojnim operacijama, kaže Ingram.

Infografika nuklearne zime korištena u Ingramovoj anketi objavljena je u ranijoj recenziranoj studiji iz 2022. godine. Na dnu ljestvice bio je takozvani najmanji nuklearni rat, koji uključuje 100 nuklearnih bombi od po 15 kilotona (otprilike iste veličine korištene na Hirošimi), što predstavlja samo 0,1 posto ukupnog kombiniranog nuklearnog arsenala Rusije i SAD-a. Taj bi ''mali'' rat doveo do 27 milijuna izravnih smrtnih slučajeva i 225 milijuna dodatnih smrti od gladi, izračunali su znanstvenici. Na vrhu ljestvice bio je sveobuhvatni nuklearni rat, s 400 milijuna izravnih smrti i više od 5 milijardi ljudi koji umiru od gladi od posljedica tog globalnog nuklearnog rata.

Simulacija globalnog nuklearnog rata VIDEO Pogledajte simulaciju zastrašujućeg scenarija nuklearnog holokausta i što bi moglo dovesti do njega

Nema dobrog scenarija u nuklearnom ratu

Kada je riječ o učinku nuklearnog rata i s obzirom na broj čimbenika koje treba uzeti u obzir, procjene se razlikuju, ali čak će i najbolji scenariji očito biti nezamislivo strašni. Ingramovo izvješće pokazuje da je velik dio izbjegavanja samouništenja naše vrste u podizanju svijesti o tome što bismo mogli sami sebi učiniti.

Ideje o nuklearnoj zimi uglavnom su dugotrajno kulturno sjećanje, kao da je stvar povijesti, a ne užasan suvremeni rizik, ističe na kraju Ingram.

Izvor: Science Alert

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti