Rat u Ukrajini, otkako ga je započela Rusija invazijom na tu zemlju, povećao je zabrinutost svjetske javnosti zbog mogućnosti i onog nezamislivog - otvorenog nuklearnog sukoba između Rusije i Zapada. Nova znanstvena studija otkriva najbolji način za preživljavanje nuklearnog napada ako se netko nalazi unutar betonske zgrade. Naravno, ako zgrada nije uništena zbog blizine epicentru eksplozije.

Prema rezultatima do kojih su došli znanstvenici sa Sveučilišta Nikozija na Cipru, najbolje je potražiti zaklon od zračnog udara i neposrednih posljedica nuklearne eksplozije u kutu sobe, okrenutom prema smjeru iz kojeg dolazi eksplozija, ili se sagnuti i pokriti, potencijalno ispod stola.

Prozora, hodnika i vrata treba se kloniti u takvoj situaciji, otkriva studija, jer će to biti mjesta u zgradi gdje će zrak od udarnog vala putovati najvećim brzinama, koje su dovoljne da podignu čovjeka i bacaju ga po prostoriji, uz vjerojatne teške ili čak smrtonosne posljedice od ozljeda.

Slika nije dostupna Nuklearne elektrane bismo u budućnosti mogli graditi pomoću 3D printera

Računalnim modeliranjem do rezultata - i odgovora

Ciparski znanstvenici u studiji su koristili računalno modeliranje kako bi istražili učinke nuklearne eksplozije na ljude koji su unutar betonske zgrade.

Prije naše studije opasnost za ljude unutar zgrade ojačane betonom koja podnosi udarni val bila je nejasna. Naša studija pokazuje da velike brzine i dalje predstavljaju znatnu opasnost i još uvijek mogu dovesti do ozbiljnih ozljeda ili čak smrtnih slučajeva, objašnjava autor studije Dimitris Drikakis.

Ključni faktori u trenutku nuklearne eksplozije

Nuklearna eksplozija obično se mjeri količinom pretlaka (tlaka iznad normalne atmosferske vrijednosti), koji pak ovisi o udaljenosti od nuklearne bombe u trenutku detonacije. Svi koji se nađu u neposrednoj blizini eksplozije jednostavno bi "isparili" u djeliću sekunde. Druga opasnost od klasične nuklearne eksplozije jest i širenje zračenja.

Ipak, postoji još jedna potencijalno kobna opasnost, a ona je udarni val proizveden eksplozijom nuklearne bombe. Udarni val definira se kao područje pritiska koje se širi prema van nadzvučnom brzinom.

Primarna opasnost za ljudsko preživljavanje u zatvorenim prostorima postaju vjetrovi ekstremne velike brzine koji ulaze kroz razne otvore u zgradi, npr. prozore. Nadzvučni udarni valovi koji proizlaze iz eksplozije prolaze kroz ekspanziju dok ulaze u prostoriju kroz otvor, što dovodi do učinaka kanaliziranja, naglašavaju autori studije, koja je objavljena u znanstvenom časopisu Physics of Fluids.

Konkretna simulacija

Ciparski su znanstvenici konkretno simulirali nuklearnu eksploziju snage 750 kilotona. Ta bi eksplozija izazvala udarni val polumjera od oko 4,6 km na razini tla, s vršnim nadtlakom nešto većim od 0,48 bara (7 PSI). Nadtlak od 0,34 bara (5 PSI), za usporedbu, obično uzrokuje ''umjerenu'' štetu od eksplozije, definiranu kao urušavanje drvenih građevina, ''univerzalne'' ozljede i raširene smrtne slučajeve.

Prema rezultatima, jednostavno biti u čvrstoj zgradi nije dovoljno da bi se izbjegao rizik od ozljeda ili smrti. Opasna mjesta u zatvorenom prostoru koja treba izbjegavati jesu prozori, vrata i hodnici. S obzirom na to da se u scenariju nuklearnog napada i eksplozije teško može govoriti o nekom razumnom vremenu za reakciju, bilo kakav kut već je bolji od stajanja nasred neke zatvorene prostorije. Prema studiji, najbolja je opcija sakriti se u kut sobe, dalje od bilo kakvih otvora poput prozora ili vrata, gdje je brzina zraka veća.

Nuklearna elektrana (Foto: Getty) Otkriće koje bi korištenje nuklearne energije moglo učiniti mnogo sigurnijim: Slučajno sintetiziran posve stabilan oblik plutonija

Vrijeme za reakciju - samo nekoliko sekundi

Autori istraživanja naglašavaju da je vrijeme između eksplozije i dolaska udarnog vala samo nekoliko sekundi, tako da je brza reakcija ključna.

Ako ljudi vide eksploziju izdaleka, moraju se što prije skloniti. Ako su kraj prozora, neka pobjegnu od njega unutar zgrade i sklone se u prostoriju bez otvora ili u kutove soba/hodnika, rekao je Drikakis za Daily Mail.

One koji prežive inicijalni udar čeka borba s povećanom razinom zračenja te vjerojatno katastrofalnim posljedicama eksplozije, od narušene statike građevina do prekida opskrbe većinom energenata, pa je za njih ključno mogu li brzo doći do hitne pomoći.

Autori studije vjeruju da ona može pomoći u sprječavanju ozljeda i usmjeriti napore spašavanja u slučaju da dođe do tog najgoreg scenarija, no nadaju se da njihovi savjeti nikad neće zapravo morati biti upotrijebljeni.

Izvor: Daily Mail

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju