Promjene svjetske klime potaknule su brojne znanstvenike, ali i poduzetnike diljem svijeta da počnu razmišljati o načinima kako bi se ublažilo ili promijenilo negativne posljedice.
No, iako geoinženjering potencijalno može pomoći u ublažavanju nekih posljedica klimatskih promjena, kao što su suše ili poplave, znanstvenici su zabrinuti da bi mogao istovremeno i predstavljati rizik.
Startup Make Sunset prošle je godine poslao dva trometarska balona punjena helijem u Zemljinu stratosferu s ciljem ispuštanja veće količine sumpornog dioksida u atmosferu. Trenutačno nije poznato je li njihov eksperiment uspio, odnosno jesu li u atmosferu ispustili išta i kako je to na nju utjecalo, ali već i sama činjenica da su pokušali provesti geoinžinjerski test bila je dovoljna da znanstvenici podignu uzbunu.
I dok zagovornici solarnog geoinženjerstva (solarni geoinženjering, poznat i kao upravljanje sunčevim zračenjem, pokušaj je snižavanja temperature planeta odbijanjem sunčeve svjetlosti ili dopuštanjem da više topline pobjegne u svemir) tvrde da je to jedino rješenje za borbu protiv klimatskih promjena, drugi upozoravaju na potencijalne katastrofalne posljedice igre s prirodom.
Samo zato što smo očajni solarni geoinženjering neće odjednom postati dobra ideja. Rizici su golemi, upozorila je u razgovoru za CNN suradnica Centra za međunarodno ekološko pravo Lili Fuhr.
Dodala je kako rizici obuhvaćaju sve - od mogućnosti promjene uzorka kiše i utjecaja na usjeve pa sve do povećanja rizika od oštećenja ozonskog omotača, koji je napokon pokazao tragove oporavka.
Naime, zagovornici solarnog geoinženjerstva fokusirali su se na tri moguća scenarija odnosno tehnike kojima bi se pokušala sniziti temperatura planeta - prskanje morske soli u oblake iznad oceana kako bi se povećala njihova reflektivnost; prskanje oblaka u atmosferi aerosolima kako bi se oni raspršili i tako manje zadržali toplinu i ubrizgavanje aerosola u stratosferu kako bi se sunčeva svjetlost reflektirala u svemir.
Čak i ako geoinženjering pokaže uspjeh na početku, postoji bojazan da bi njegovo dugotrajnije korištenje moglo predstavljati veći problem od originalnog koji se njime htio riješiti. Profesor fizike sa Sveučilišta Oxford Raymond Pierrhumbert istaknuo je kako bi neuspjeli geoinženjering mogao rezultirati učinkom "prekidnog šoka".
Ako geoinženjering postane široko rasprostranjena praksa, dolazimo i do pitanja geopolitike. Zemlje bi u tom slučaju morale zauvijek surađivati, bez obzira na to jesu li u prijateljskim ili neprijateljskim odnosima. S obzirom na trenutačno stanje u svijetu, ideja o stalnoj i stabilnoj geoinženjerskoj suradnji gotovo pa da je dobar vic, upozoravaju znanstvenici.
Međunarodna skupina znanstvenika pozvala je svijet još 2021. godine da donese međunarodni sporazum o nekorištenju solarnog geoinženjeringa, čime bi se stalo na kraj razvoju takve tehnologije prije nego što njezine posljedice postanu nesagledive.
Neke vlade već su reagirale. Meksička je vlada nakon Make Sunsetova eksperimenta najavila da će zabraniti eksperimente solarnog geoinženjeringa. Druge vlade, poput vlade SAD-a, dodijelile su određena sredstva znanstvenicima ne bi li oni ispitali utjecaj solarnog geoinženjeringa na klimatske promjene. Istraživačka organizacija Degrees Initiative najavila je da će uložiti 900 tisuća dolara u istraživanje o tome kako bi ta tehnologija utjecala na klimu u Aziji, Africi i Južnoj Americi.
Međutim, svi su veoma oprezni s bilo kakvim prognozama ili zaključcima. Budući da se geoinženjering dosad nije stvarno provodio, neželjenih posljedica moglo bi biti mnogo - a to je kockanje za koje mnogi znanstvenici kažu da se ne isplati.
Izvor: CNN
