Iako ovih dana u Hrvatskoj ne uživamo u visokim temperaturama na kakve smo navikli sredinom ljeta, to ne znači da ih neće biti kroz koji tjedan.
Proteklih godina nekako smo naučili očekivati sve toplija ljeta. Rušili su se toplinski rekordi, a znanstvenici su sve to povezivali s klimatskim promjenama i upozoravali nas da se naviknemo jer će biti samo još toplije.
Još jedno takvo upozorenje stiže od znanstvenika koji proučavaju klimu. Oni ističu kako bi uskoro moglo postati pretoplo za rad tijekom ljeta.
Točnije, sve više temperature utječu na ljude fizički i mentalno, a ako na takvim temperaturama morate raditi u zaštitnoj opremi (kao što su to maske, rukavice ili pak kompletno zaštitno odijelo), temperatura će vam još više porasti.
Problem je što, kad se ljudsko tijelo pregrije, pojedini ključni organi jednostavno prestanu raditi. Dolazi do dezorijentacije, grčeva, gubitka svijesti, ali i prestanka rada bubrega i probavnog sustava.
Dodamo li visokim temperaturama i visoku vlažnost, rizik za pregrijavanje je još viši. A ako su ljudi iz dana u dan izloženi takvim uvjetima, postaju dehidrirani, pojavljuju se kardiovaskularne bolesti, bubrežni kamenci, ali i iscrpljenost od vrućine.
Britanski meteorološki ured napravio je računalni mode koji pokazuje kako će se broj dana u kojima će biti prisutna visoka temperatura i visoka vlažnost zraka u budućnosti samo povećati. Naravno, ukoliko se klimatske promjene ne ublaže.
Mi ljudi razvili smo se kako bi živjeli u određenom rasponu temperature. Jasno je da, ako nastavimo svojim aktivnostima povećavati temperature oko nas, prije ili kasnije pojedini dijelovi svijeta bit će pretopli za nas, istaknuo je prof. Richard Betts iz britanskog meteorološkog ureda.
Kako se onda nositi sa sve većim temperaturama i sve težim uvjetima rada? Liječnici koji rade u takvim vrućim i vlažnim uvjetima imaju jednostavan recept - piti vodu kad god stignete.
Točnije, trebalo bi popiti dosta vode prije početka rada, uzimati redovite pauze i potom opet popiti više vode kad je posao gotov.
Upozoravaju kako su najvećem riziku izloženi oni ljudi koji su najmotiviraniji za rad, jer se fokusiraju na posao, a zaboravljaju brinuti se za sebe. Liječnici, koji u trenutnoj situaciji pandemije koronavirusa, nose slojeve zaštitne opreme, trebali bi posebno voditi računa da ne dehidriraju. Temperatura ispod zaštitne opreme može brzo narasti, pogotovo ako rade u uvjetima u kojima zbog sigurnosti i zdravlja ne smiju biti uključeni klimatizacijski uređaji.
Zato su Svjetska zdravstvena organizacija, Svjetska meteorološka organizacija i američka agencija za klimu i vrijeme Noaa napravili niz smjernica koje bi trebale pomoći medicinskom osoblju da se nose s pandemijom koronavirusa i visokim temperaturama.
Ove klimatske promjene bit će ogromne i zaista trebamo koordinirana nastojanja diljem svijeta kako bismo se pripremili za ono što dolazi. Ako to ne napravimo, mogli bismo to skupo platiti, ističe dr. Jimmy Lee, koji se trenutno protiv koronavirusa bori u vrućim i sparnim bolnicama Singapura.
Izvor: BBC
