Znanstvenici zabilježili snažan radijski signal iz dosad najudaljenijeg izvora

Istraživački tim smatra da je do praska došlo tijekom procesa spajanja, interakcije i formiranja novih zvijezda.

Martina Čizmić | 20.10.2023. / 09:09

Radijski teleskop
Radijski teleskop (Foto: Getty Images)

 Astronomi su zabilježili misteriozne radiovalove za koje se procjenjuje da im je trebalo čak osam milijardi godina da dođu do Zemlje. Niz brzih radijskih prasaka (odnosno brzih radio valova), koji su intenzivni, tek milisekundu dugi valovi, ne poznatog su podrijetla, a ovi posljednji zabilježeni jedni su od najudaljenijih i najenergičnijih ikad opaženih.

Prasak, nazvan FRB 20220610A, trajao je manje od milisekunde, ali je u tom vremenu oslobodio energije, koliko naše Sunce emitira tijekom 30 godina, stoji u studiji objavljenoj u časopisu Science.

Slika nije dostupna Svemirski teleskop je izmjerio brzinu širenja svemira i ostavio astronome zatečenima

Prasak je zabilježen u lipnju 2022. godine zahvaljujući nizu radioteleskopa ASKAP koji se nazale u Zapadnoj Australiji.

Uspjeli smo precizno odrediti odakle je prasak došao, istaknuo je koautor studije, dr. Stuart Ryder, astronom sa Sveučilišta Maquarie u Australiji.

Pojasnio je kako su pomoću teleskopa u Čileu potražili izvornu galaksiju i otkrili da je starija i udaljenija od bilo kojeg drugog, do danas zabilježenog takvog izvora radiovalova.

Istraživački tim smatra da je do praska došlo tijekom procesa spajanja, interakcije i formiranja novih zvijezda. Vjeruju da bi brzi radijski praskovi mogli biti jedinstvena metoda za procjenjivanje mase svemira.

Ako prebrojimo količinu normalne materije u svemiru, otkrit ćemo da nedostaje više od polovice onoga što bi danas tamo trebalo biti, pojasnio je Ryan Shannon, profesor na Sveučilišu Swinburne i koautor studije. Mislimo da se materija koja nedostaje skriva u prostoru između galaksija, no može biti toliko vruća i raspršena da ju je nemoguće zabilježiti trenutno poznatim tehnikama.

Sonifikacija galaksija A sad nešto potpuno drugačije: Opustite se i poslušajte kako zvuče svemirske simfonije

No, brzi radijski praskovi odnosno izboji, pojašnjava Shannon, "osjećaju" ovaj ionizirani materijal. Mogu "vidjeti" elektrone, a to nam omogućuje da izmjerimo koliko stvari ima između galaksija.

Astronomi se nadaju da će u budućnosti, novi radioteleskopi koji se grade u Australiji i Južnoj Africi omogućiti detekciju tisuća takvih radijskih izboja na većim udaljenostima.

Nevjerojatna je činjenica da su brzi radijski izbori tako česti. To pokazuje koliko obećavajuće ovo polje može biti jer možete napraviti novu kartu strukture svemira i odgovoriti na neka velika pitanja o njemu, dodao je Shannon.

Izvor: Sveučilište Swinburne

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti