Dr. sc. Oliver Vugrek, voditelj laboratorija na Institutu Ruđer Bošković, za Dnevnik Nove TV otkrio je otkud je sve virus uopće stigao u Hrvatsku.
O povećanju brojeva novih zaraženih kaže kako toplije vrijeme očito nije usporilo rast broja novozaraženih novim koronavirusom.
To je i na tragu toga što je Svjetska zdravstvena organizacija objavila je da se virus širi najvjerojatnije i zrakom. Dakle, virus nađe način kako efikasno zaraziti ljude i ljeto ga ne usporava previše u tome. Ali i mjere su popuštene, to je isto doprinijelo na neki način, kazao je Vugrek i dodao kako se ne može predvidjeti kako će se situacija razvijati dalje te da se nada da će brojke ostati razumno niske.
Virus se mijenja
O virusu koji kola u Hrvatskoj kaže kako se zna ono što je uočeno u travnju.
Sad znamo da se taj soj mijenja, odnosno da se jedan drugi soj predominantno širi u Europi, pa tako pretpostavljam i u svijetu. Mi ne znamo koji soj je trenutačno najučestaliji u Hrvatskoj, no on se mijenja i slika se mijenja, objasnio je Vugrek.
Navodi da će u studiji, koja će izaći ovaj tjedan, biti svi genomi virusa koji su se pojavili na europskom istraživačkom prostoru.
To je 39.000 sekvenci virusa i tu vidimo virus koji je bio predominantan u travnju. On će se sada zamijeniti s virusom koji je sada u usponu. Ne znamo je li on prisutan u Hrvatskoj. Neki će virusi nestati i neće biti relevantni u širenju ovog virusa, kazao je Vugrek.
O imunitetu i cjepivu
O tome koliko će imunitet trajati i jesmo li na putu pronalaska cjepiva, Vugrek kaže da je moguće da ćemo se, kao kod gripe, sezonski cijepiti.
Moguće je da će biti različita cjepiva za različite sojeve virusa i pitanje je koliko jedno cjepivo drži. Trenutačno se čini da se virus zadržava jako dugo u organizmu. To upućuje na to da ćemo se morati više puta cijepiti sezonski ili će se cjepiva razvijati. Možda će ta nova cjepiva bolje djelovati, to ne znam, objasnio je.
O simptomima različitima kod mladih i starijih
Za različite simptome kod mladih i starijih nema objašnjenja.
To je najveća enigma tog virusa. Naša su nagađanja da je to genetski uvjetovano te da postoje faktori koji variraju od čovjeka do čovjeka. Jednostavno treba proučiti genome čovjeka, ne samo virusa, i uspostaviti neku korelaciju. Možda i virus nekako mutira u nekim osobama, ali možda ima i rizičnih faktora, nekih promjena u genima, u genima receptora kako virus ulazi i to treba sve proučavati. To treba proučavati pa ćemo moći objasniti, zaključio je Vugrek.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
