Ovo su slike kućanstva gdje je doslovce kuhinja, blagovaona, spavaća soba, jedna soba praktički koju griju da bi smanjili troškove za režije. I onda je ostatak kuće hladan, a oni žive u toj jednoj prostorijici spavaju, kuhaju, sve, priča Marija, studentica 5. godine elektroenergetike na zagrebačkom FER-u, koja je u sklopu projekta "Fer rješenja za bolju zajednicu", s još 14 kolega, obišla brojne zagrebačke domove i tako se iz prve ruke uvjerila u koliko lošim energetskim uvjetima žive brojni Zagrepčani. Zadaća je studenata bila da znanja koja su stekli na fakultetu primjene u praksi i to na društveno koristan način.
Obišli smo 102 kućanstva u sklopu ovog projekta. U svakom smo kućanstvu obavili anketu, proveli smo jednostavni energetski pregled, pregledali kakvi su prozori, vidjeli ima li izolaciju zgrada ili kuća, ima li problema s propuhom, vlagom ili plijesni te proveli anketu koliko su zadovoljni sa životom, koliko su zadovoljni stanjem u kućanstvu, imaju li zdravstvenih problema i slično, pojašnjava Marija.
Osim toga građanima su davali praktične savjete kako smanjiti potrošnju energije kako bi uštedjeli, ali i kvalitetnije živjeli.
Primjer nosili smo im štedne žarulje, ova je brtva za vrata. Montiranje brtve za vrata, a ovo je dobar primjer starih loših prozora koji propuštaju na sve strane, što vjetar, što vlagu. Evo još plijesni do kreveta. Tu osoba spava, a do nje sve puno plijesni, dodaje Marija.
Zahvaljujući terenskom radu studenata napravljen je i prijedlog politika za suzbijanje energetskog siromaštva u Zagrebu. Taj prijedlog sada je na stolu gradskim vlastima i na njima je da odluče hoće li ga implementirati ili ne, objašnjava nam programska direktorica Društva za oblikovanje održivog razvoja, udruge koje je u suradnji s FER-om i Gradom Zagrebom, osmislila i provelo projekt za koji ih je nagradila i Europska unija.
Neki naš najvažniji cilj je bio uvesti društveno korisno učenje kao predmet na Fakultet elektrotehnike i računarstva i fakultet je bio jako otvoren za tu opciju. Mi smo s fakultetom onda razvijali jedan predmet, tj vještinu. Cilj predmeta je u suradnji s institucijama i organizacija civilnoga društva. Naučiti studente da ona znanja koja imaju, tehnička, koriste u društveno korisne svrhe rekla bi tako, ističe Ivana Rogulj, programska direktorica DOOR-a.
Projekt je proveden kroz primjer borbe protiv energetskog siromaštva, teme o kojoj se u Hrvatskoj malo, ako uopće, govori, a koji nije zanemariv.
Mi smo radili projekte i u drugim dijelovima Hrvatske i situacija nije baš bajna. Problem kod energetskog siromaštva u Hrvatskoj je što ono još uvijek nema jasnu definiciju, na kojoj mi sada pokušavao raditi. Kada bi koristili definicije iz Velike Britanije ili drugih europskih zemalja ispalo bi da kod nas 60 posto i više ljudi je energetski siromašno, dodaje Rogulj.
Pa je naravno, bolje da te definicije ne koristimo i napravimo svoje jer činjenica da više od 60 posto kućanstava nema adekvatne energetske uvjete za život onemogućuje kreiranje konkretnih politika i mjera jer bi iste morale biti primijenjene na više od pola životnih prostora u Hrvatskoj, što je praktički nemoguće.
Pa mi sada pokušavamo vidjeti kakva je situacija; kome se najviše treba pomoći i koja su to najugroženija kućanstva, ističe Rogulj.
A pomoći treba jer neadekvatni energetski uvjeti nose i druge socio-ekonomske posljedice.
Energetsko siromaštvo ima utjecaja na zdravlje tih kućanstava i na njihov društveni život, pojašnjava Rogulj.
Evo recimo plijesan po cijelom zidu ili ovo od vlage je sve nabubrilo. Plijesan je loša za zdravlje? Da, to smo i pokazali da veliki dio osoba koje imaju neku kroničnu bolest da su imali problema ili s plijesni ili s vlagom ili s propuhom u kućanstvu. Tako da sigurno i to utječe između ostalog, opisuje Marija.
Dodatan razlog da političari osmisle bolje politike u borbi protiv energetskog siromaštva.
Prva mjera za borbu protiv energetskog siromaštva je uvijek ulaganje u energetsku učinkovitost, pa tek onda financijske mjere koje nadoknađuju ono što se ne može riješiti pomoću energetske učinkovitosti i taj prijedlog smo razvili za Zagreb, govori Rogulj.
Ne bi bilo loše kada bi ga slijedili u cijeloj Hrvatskoj. No u Društvu za oblikovanje održivog razvoja već rade na drugim projektima vezanim uz ovu problematiku. Trenutačno tako istražuju energetsko siromaštvo kroz problem hlađenja u priobalnom području, odnosno na Mediteranu. Problem je to koji bi mogao postati sve ekstremniji zbog klimatskih promjena i na koji treba na vrijeme reagirati.
Emisiju 'Informer' pogledajte besplatno na novatv.hr!
