Znate li što su to digitalni posmrtni ostaci?: "Uopće ne govorimo o tome, ne podižemo glas, a trebali bismo"

Raskrižje na kojem se susreću tehnologija i čovjekova smrtnost, odnosno digitalni posmrtni ostaci čovjekova života koji nakon njegove smrti ostaju izloženi bespućima interneta, predmet su ozbiljne rasprave američkih znanstvenika, koji su upravo o navedenom problemu počeli raspravljati na godišnjem okupljanju Američkog udruženja za napredak u znanosti (American Association for the Advancement of Science).

tri vijesti o kojima se priča Radi se na novim lijekovima Otkriveno tajno oružje raka: Evo što tumorima daje energiju za širenje u tijelu Mali, ali značajna promjena Stavljate telefon na stol s ekranom prema gore? Evo zašto biste trebali promijeniti tu naviku I Hrvati su počeli primati obavijesti Šok za korisnike Fejsa i Instagrama: Evo što ih čeka ako ne počnu plaćati pretplatu i ne žele dati podatke Meti

Faheem Hussain, stručnjak za tehnološku politiku sa Sveučilišta u Arizoni, kaže da se čovjekove digitalne posmrtne ostatke često previdi u preokretu koji nastaje nakon njegove smrti. To je dizajnerska greška, kaže Hussain.

Mi građani, korisnici, uopće ne govorimo o tome, ne podižemo svoj glas. To je nešto što bismo trebali napraviti, dodaje Hussain.

Kompanije koje stoje iza popularnih društvenih mreža imaju procedure za komemoraciju ili brisanje korisničkog računa preminule osobe. No umrli korisnici možda nisu unaprijed definirali svoje namjere o tome što žele da se dogodi s njihovim profilima nakon njihove smrti, a legalne procedure variraju od države do države.

U nekim dijelovima SAD-a, poput savezne države Washington, vlasti odluku i odgovornost za to daju povjereniku, umjesto prijateljima ili bližoj rodbini, a katkad se na potvrdu za takvog povjerenika čeka i do 60 dana nakon smrti korisnika.

Hussain smatra da sustav, takav kakav jest, ostavlja i previše prostora za posmrtne manipulacije, primjerice mogućnost da netko s pristupom korisničkom računu ili e-mailu pokojnika to iskoristi na vlastitu korist, odnosno iskoristi pokojnikovu online prisutnost i njegovu fizičku neprisutnost za vlastite potrebe.

Zamislite da netko koristi vaš korisnički račun na društvenim mrežama kako bi se aktivno pretvarao kao da ste živi, te tako počeo prikupljati podatke. Moj tako lažiran LinkedIn profil možda bi tako mogao imati nove ponude za posao, razgovore za posao i slične stvari. Mnoge druge stvari, zamislite, ne zahtijevaju moju fizičku prisutnost da bih obavljao online poslove. Ukratko, moglo bi se dogoditi da lažni ja tako živi sretno za vijeke vjekova, zaključuje Hussain.

Izvor: Geek Wire