Čak 98 posto australskog Velikog koraljnog grebena zahvaćeno je štetnom pojavom izbjeljivanja koralja, što znači da je samo mali dio tog najvećeg grebenskog sustava neoštećen, kaže se u studiji objavljenoj prošli tjedan.
Rad objavljen u recenziranom časopisu Current Biology otkriva da je od prve velike pojave izbjeljivanja 1998. samo dva posto velikog podvodnog ekosustava izbjeglo utjecaj izbjeljivanja. Te je godine temperatura dosegla dotad najveću zabilježenu vrijednost. Otad je taj neslavni rekord više puta oboren.
Vodeći autor članka Terry Hughes iz ARC Centra izvrsnosti za proučavanje koraljnih grebena na Sveučilištu Jamesa Cooka kazao je da se povećava učestalost, intenzitet i snaga toplinskih valova koji izazivaju izbjeljivanje koralja.
Izbjeljivanje koralja pojava je uzrokovana skokovima u temperaturi mora. Koralji tada izbacuju alge koje obično žive u njihovu tkivu, čime gube svoje jarke boje.
Veliki koraljni greben pretrpio je tri velika izbjeljivanja 2016., 2017. i 2020. što je ozbiljno narušilo zdravlje i opstanak velike količine koralja.
Znanstvenici su u srpnju objavili da koralji pokazuju neke znakove oporavka zadnju godinu, ali priznaju da su izgledi za opstanak ovog 2300 kilometra dugačkog ekosistema dugoročno vrlo mali.
Za greben su također štetni i cikloni, kao i morska zvjezdača "trnova kruna" koja se hrani koraljem. Utjecaj ovih dvaju faktora također se povećava s promjenom klime.
Istraživanje je pokazalo da su koralji koji su prethodno već bili izloženi toplinskom valu bili manje podložni stresu uzrokovanom toplinom. Ipak, koautor Sean Connolly iz Instituta za istraživanje tropa Smithsonian upozorio je na to da će sve češće i snažnije izbjeljivanje smanjiti otpornost grebena.
Koraljima treba vremena za oporavak prije nego što opet budu izloženi toplinskom stresu, kako bi mogli stvarati pomladak koji će se rasprostraniti po uništenim dijelovima grebena. Izuzetno je važno smanjiti utjecaj klimatskih promjena, naglašava Connolly.
Ovi podaci objavljeni su u vrijeme važnog summita o klimatskim promjenama u Glasgowu u Škotskoj, na kojem se Australija obvezala postići karbonsku neutralnost do 2050., ali ne i da će to ostvariti do ciljane 2030.
Australsko gospodarstvo u velikoj se mjeri oslanja na upotrebu fosilnih goriva, te je ujedno i jedan od najvećih izvoznika ugljena i nafte na svijetu, no konzervativna vlada Australije opire se promjeni te štetne navike.
