Takozvani brazilski soj ili P.1 raširio se iz Brazila u Meksiko i Kolumbiju. Pronađen je i u Europi. Kako je opisano u znanstvenom radu sa sjevera Brazila, taj se soj korone ponaša netipično.
Moguće je da je P.1 zarazniji od klasične varijante, s obzirom na visoke brojke u Brazilu, no treba uzeti u obzir da je u toj zemlji zdravstvena skrb gotovo potpuno kolabirala. U toj zemlji s 211 milijuna stanovnika, njih 13 milijuna je zaraženo, piše DW.
Porastao je i broj smrtnih slučajeva posljednjih mjeseci. Dok je početkom godine umiralo oko 1000 oboljelih osoba svaki dan, ta brojka sada je trostruko veća. Ne postoje podaci jesu li svi zaraženi brazilskim sojem.
Djeluje li cjepivo?
Stigao je i u Europu. Otkriven je u Belgiji i Švedskoj. U Brazilu, otkako je otkriven 10. siječnja, stvorio je već 17 mutacija od kojih su tri na "bodljikavom" proteinu pa se može zaključiti da tako lakše prodire u ljudske stanice.
Znanstvenici pretpostavljaju da bi problematična mogla biti i mutacija E484K koja bi mogla zaraziti i one koji su preboljeli koronu i stvorili imunitet.
Dokaz za to je podatak da se P.1 širi po brazilskoj saveznoj državi Manaus gdje je veliki dio populacije obolio od korone u prvom valu pandemije. Pretpostavlja se i da ta mutacija ima sličnosti s južnoafričkom mutacijom B.1.351.
Pouzdanih podataka o opasnosti soja P.1 još uvijek nema, kao ni odgovora na pitanje djeluje li cjepivo na brazilski soj.
Poznato je da cjepiva AstraZenece i BioNTecha u laboratorijskim uvjetima stvaraju antitijela i protiv soja P.1, ali je poznato i da preparat AstraZeneca nije toliko djelotvoran protiv virusa sa "južnoafričkom" mutacijom B.1.351, piše Deutsche Welle.
No već se i s drugim preparatima pokazalo kako i cijepljene osobe mogu biti "napadnute" virusom, ali da je u tom slučaju onda tijek bolesti mnogo blaži.
O svemu se još uvijek provode intenzivna istraživanja diljem svijeta.