Odgovor na pitanje o tajni vječnog ili barem jako dugog života nitko nema. Znanstvenici provode brojna istraživanja, a i tehnološke kompanije ulažu milijarde kako bi došle do nekih saznanja koja bi nam omogućila da živimo ne samo duže, već i zdravije.
Puno toga o zdravom životu i prehrani već nam je dobro poznato. Jasno je da, jedemo li više žitarica, mahunarki, povrća i ribe te s redovnim tjelovježbama, veće su šanse da živimo duže i zdravije u odnosu na to da dane provodimo na kauču svakodnevno se hraneći hamburgerima, čipsom i pijući alkohol. Naravno, garancije za dugovječnost ili zdravlje nema jer na njih utječu brojni faktori koje i dalje ne razumijemo i na njih ne možemo utjecati.
Ipak, za sve one koji su u godinama u kojima treba početi razmišljati o tome kako pozitivno utjecati na svoje zdravlje, odnosno postoje li načini koji bi mogli pridonijeti da duže živimo, bit će zanimljivi rezultati istraživanja o tzv. dijeti za dugovječnost koje je objavljeno u travnju prošle godine u znanstvenom časopisu Cell.
Ovaj rad koji potpisuju Valter Longo, profesor gerontologije sa Sveučilišta Južne Kalifornije iz Los Angelesa i Rozalyn Anderson sa Sveučilišta u Wisconsinu, rezultat je proučavanja brojne znanstvene literature, doslovno stotine studija u kojima su istraživane teme o prehrani, bolestima i dugovječnosti ljudi, ali i laboratorijskih životinja. Također, oni su proveli i vlastitu studiju o hranjivim tvarima i starenju te je njihova analiza uključivala i popularne dijete poput ketogene dijete, restrikcije ukupnog broja kalorija, mediteranske dijete te vegetarijanske i veganske dijete.
Među inim, studija obuhvaća i pregled različitih oblika posta, ispitivanje podataka o životnom vijeku iz epidemioloških studija i ta su istraživanja povezana sa specifičnim prehrambenim čimbenicima koji utječu na genetske faktore koji reguliraju dugovječnost, a dijele ih životinje i ljudi te također utječu na rizik za određene bolesti, uključujući razine inzulina, kolesterol itd.
Dijeta dugovječnosti
Istraživali smo vezu između hranjivih tvari, posta, gena i dugovječnosti kratkoživućih vrsta i povezali smo te veze s kliničkim i epidemiološkim istraživanjima provedenim na primatima i ljudima, uključujući i stogodišnjake, komentirao je Longo i dodao kako na temelju svih tih podataka koji su temeljeni na istraživanjima dužim od stoljeća, mogu postaviti temelje za prehrambene preporuke, odnosno definirati prehranu za dugovječnost.
Prema toj studiji, glavne karakteristike takve dijete za dugovječnost trebale bi uključivati umjeren do visok unos ugljikohidrata iz nerafiniranih izvora, nizak, ali dovoljan unos bjelančevina iz uglavnom biljnih izvora i dovoljno biljnih masti da osiguraju oko 30 posto energetskih potreba. U idealnom slučaju, svi dnevni obroci bili bi unutar prozora od 11-12 sati, dopuštajući dnevno razdoblje posta, a 5-dnevni ciklus posta ili prehrane koja oponaša post svaka 3-4 mjeseca također može pomoći u smanjenju inzulinske rezistencije, krvnog tlaka i drugih čimbenika rizika za osobe s povećanim rizikom od bolesti, kaže Long.
Sama prehrana koja se, prema ovom istraživanju povezuje s dugovječnosti, tako bi se trebala sastojati od puno mahunarki, cjelovitih žitarica, povrća i ribe, dobre količine orašastih plodova i maslinova ulja. Također, preporučuje se i malo tamne čokolade i vrlo malo bijelog mesa, a savjetuje se izbjegavanje crvenog i prerađenog mesa i rafiniranih žitarica te niske razine šećera.
Podaci dobiveni ovim istraživanjem trebali bi pomoći i u provođenju novih studija koja bi trebala dati nove podatke i detaljnije objasniti što bi trebali jesti, a što izbjegavati kako bi živjeli duže i zdravije. Sljedeći korak u istraživanju dugovječnosti jest studija nad 500 osoba koja će se provesti u južnoj Italiji.
Izvor: Eurekalert
