Uvođenje restriktivnih mjera zbog pandemije koronavirusa, koje su uključivale ograničeno kretanje i interakciju među ljudima, znanstvenici povezuju s naglim padom slučajeva zaraze denga groznicom tijekom 2020., bolesti koju prenose komarci. Podaci nude nov uvid u način na koji bi se ova bolest mogla održati pod kontrolom.
Rezultati studije, objavljeni u časopisu Lancet Infectious Diseases pokazali su da je u svijetu tijekom 2020., godine u kojoj je počela pandemija koronavirusa bilo 720.000 manje slučajeva denga groznice nego što su stručnjaci očekivali.
Jedan od glavnih autora studije, Oliver Brady, rezultate je ocijenio iznenađujućima, jer ukazuju na znatan pad broja slučajeva zaraze denga groznicom u vrijeme kada ljudi nisu mogli slobodno napuštati svoje domove da bi posjećivali druga mjesta, poput primjerice škola.
Denga groznica ne prenosi se s čovjeka na čovjeka, prenosi je komarac Aedes koji ljude ujeda tijekom dana. Znanstvenici su ranije vjerovali da se većina prijenosa ove zarazne bolesti događa unutar kućanstava.
Neobičan je to trend kakav nismo očekivali - iznenađujuć rezultat koji otvara vrata razmišljanju o detaljnijim istraživanjima kada je riječ o sprečavanju širenja ove bolesti, rekao je Brady, izvanredni profesor na London School of Hygiene and Tropical Medicine.
Kaže da bi se sada mogao primijeniti nov pristup u kontroli širenja bolesti, poput prskanja učionica insekticidima i praćenja kontakata da bi se doznalo koja su mjesta zaražene osobe nedavno posjetile.
Denga je virusna infekcija koja uzrokuje groznicu i ostale simptome slične gripi, premda u teškim slučajevima bolest može prouzročiti unutarnje krvarenje i biti opasna po život.
Studija je obuhvatila i proučila podatke prikupljene iz dvadesettriju zemalja Latinske Amerike i jugoistočne Azije u kojima je denga endemska.
Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da globalna učestalost denga groznice dramatično raste i procjenjuje da je oko polovice svjetske populacije u opasnosti od zaraze ovom bolešću.
Procjenjuje se i da se denga groznicom svake godine zarazi između 100 milijuna i 400 milijuna ljudi, no srećom u više od 80 posto slučajeva zaraženi imaju blage simptome ili je bolest asimptomatska.
Philip McCall, profesor liverpulskog fakulteta School of Tropical Medicine, koji nije sudjelovao u studiji, smatra da su nalazi studije važni te da zahtijevaju daljnje istraživanje s obzirom na to da je "denga bolest 21. stoljeća". Naime, širi se prema sjeveru kao posljedica klimatskih promjena.
Autori studije priznali su da je studija donekle ograničena. Smatraju da je pandemija koronavirusa mogla poremetiti prijavu novih slučajeva zaraze dengom te su napomenuli da se u nekim područjima u svijetu broj slučajeva zaraze ipak povećao.
