Novi sporazum o konzervaciji usvojen ovog tjedna na samitu UN-a u Montrealu putokaz je za zaustavljanje brzog propadanja prirode, ali samo ako bogate zemlje daju dovoljno sredstava, a za druge zemlje to pitanje postane prioritet, piše Reuters.
Ciljevi postavljeni u sporazumu poznatom pod nazivom Kunming-Montreal Global Biodiversity Framework (Kunming-Montreal okvir za globalnu raznolikost) uključuju zaustavljanje izumiranja vrsta, zaštitu 30 posto svjetskog kopna i mora do 2030. godine i korištenje 200 milijardi dolara za provođenje tih ciljeva.
Konzervatori hvale ambicije sporazuma ističući da je riječ o ekvivalentu Pariškog sporazuma za klimu. Postavljena su 23 specifična cilja po kojima zemlje mogu mjeriti svoj napredak.
To je ekvivalentno globalnom cilju od 1,5 Celzijevih stupnjeva za klimu, rekao je Marco Lambertini, glavni direktor Međunarodnog fonda za zaštitu prirode.
Nakon četiri godine pregovora postavljeni su ciljevi na samitu "COP15" u Montrealu ovoga mjeseca.
O provođenju tih ciljeva ovisi opstanak stotina tisuća vrsta, a UN kaže da otprilike milijunu vrsta prijeti izumiranje.
Međutim, provođenje 23 cilja bit će puno teže jer zahtijeva jaku političku volju.
Ono što je zbilja bitno jest kako će se ti ciljevi provesti u nacionalne planove, rekao je Nick Isaac, makroekolog s britanskog Centra za ekologiju i hidrologiju.
Provođenje ciljeva u zemljama u razvoju ovisit će o financiranju izvana kako bi se potaknulo konzerviranje.
U sporazumu nije definirano koje prostore obuhvaća cilj zaštite 30 posto kopna i mora, što znači da je na državama da odluče koliko će biti ambiciozni.
Znanstvenici i konzervatori traže od zemalja da zaštite područja bogata različitim vrstama.
