"Europska Amazona" postaje najveće zaštićeno riječno područje u Europi

Riječ je o najvećem riječnom zaštićenom području u Europi, koje pokriva gotovo milijun hektara i 700 kilometara riječnih tokova, gdje živi oko 900.000 stanovnika.

Hina | 13.09.2021. / 08:01

Slika nije dostupna (Foto: Zimo)

 UNESCO će u srijedu, 15. rujna, na sastanku u Abuji (Nigerija) proglasiti rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav u pet država, takozvanu "Europsku Amazonu", koja time postaje najveće zaštićeno riječno područje u Europi, doznaje se u WWF Adriji.

Inicijativu za zaštitu riječnog krajolika Mure, Drave i Dunava na području Austrije, Slovenije, Mađarske, Hrvatske i Srbije pokrenuli su prije više od 20 godina okolišni aktivisti i organizacije civilnog društva.

Rad na uspostavljanju rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav službeno je započeo 2011. godine, kada su ministri zaštite okoliša pet zemalja potpisali deklaraciju o uspostavi prekograničnog rezervata biosfere, podsjeća WWF, svjetska organizacija za zaštitu prirode koja je dio te inicijative od samoga početka.

Zajednička nominacija, službeno poslana u travnju 2020., povezala je četiri dijela slagalice - rezervate biosfere u Austriji, Sloveniji i Srbiji, te prekogranični rezervat biosfere Mura-Drava u Hrvatskoj i Mađarskoj u jedinstveno zaštićeno područje. Riječ je o najvećem riječnom zaštićenom području u Europi, koje pokriva gotovo milijun hektara i 700 kilometara riječnih tokova, gdje živi oko 900.000 stanovnika, ističu u WWF-u.

"Europska Amazona" obiluje rijetkim staništima poput velikih poplavnih šuma, pješčanih i šljunčanih sprudova, strmih obala, rukavaca i mrtvica. Upravo su ona dom najveće populacije orla štekavca u Europi i gnjezdilište mnogih ugroženih vrsta ptica, poput bregunica, male čigre i crne rode, staništa dabra i vidre, te riba kao što je kečiga.

Rad na uspostavljanju rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav bio je dugotrajan, a rezultirao je uspješnom regionalnom suradnjom i ujedinio pet zemalja oko istog cilja - zaštite prirode. Želimo posebno istaknuti da je očuvanje tog područja zajednička odgovornost svih nas, bez obzira na administrativne granice, jer ih priroda ne poznaje, istaknula je direktorica WWF Adrije Nataša Kalauz.

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti