Asteroid koji je prije 66 milijuna godina pobio gotovo sve dinosaure, u Zemlju je udario tijekom proljeća, zaključio je međunarodni tim znanstvenika.
Stručnjaci su pretraživali dijelove Sjeverne Dakote u Sjedinjenim Državama da bi pronašli fosilizirane veslokljunke i jesetre koje su uginule kad je asteroid udario u Zemlju.
Koristeći iznimno moćne rendgenske zrake i sofisticirane snimke izotopa ugljika na fosiliziranim kostima riba koje su uginule niti sat vremena nakon udara asteroida, uspjeli su utvrditi vrijeme udara asteroida.
Njihovi nalazi upućuju na to da se udar dogodio u proljeće.
Tim znanstvenika smatra da bi njihovo otkriće moglo pomoći da se razjasni zbog čega su neke životinje, poput ptica, krokodila i kornjača, uspjele preživjeti udar, dok druge nisu bile te sreće.
U tomu će im pomoći dobro očuvani fosili riba otkriveni u Sjevernoj Dakoti te će omogućiti bolje razumijevanje jednog od najgorih dana u povijesti života na Zemlji i rasvijetliti razmjere globalne katastrofe koju je izazvao udar asteroida širine oko 15 km.
Vjeruje se da je pao na poluotok Yukatan te da je prouzročio globalnu zimu koju su uspjeli preživjeti samo rijetki hladnokrvni organizmi.
Masovno izumiranje koje je uslijedilo izbrisalo je oko tri četvrtine živih organizama na Zemlji, uključujući dinosaure na kraju razdoblja krede te je otvorilo put sisavcima, na kraju uključujući i ljude, da postanu dominantna vrsta.
Paleontolozi kažu da su u Sjevernoj Dakoti pronašli dokaze o udaru asteroida u području današnjeg Meksičkog zaljeva, na poluotoku Yucatanu, koji se odrazio i na prostor tisućama kilometara daleko od mjesta udara.
Udar je za sobom ostavio krater širok oko 180 km.
Nalazište Hell Creek, formacija s kraja perioda krede, koja obuhvaća Montanu, Sjevernu i Južnu Dakotu te Wyoming, predstavlja fosilnu riznicu i raj za paleontologe jer se na njemu nalaze fosilni ostaci brojnih vrsta dinosaura, sisavaca, gmazova i riba zarobljenih u glini i kamenu starosti između 65 do 70 milijuna godina.
Udar asteroida proizveo je goleme valove koji su pomaknuli sediment i zatrpali žive ribe.
Istraživači su otkrili da su fosilizirane ribe iznimno dobro očuvane. Njihove kosti nisu pokazivale gotovo nikakve znakove kemijskih promjena, a njihova mekana tkiva ostala su netaknuta.
Melanie While, glavna autorica studije sa švedskoga Sveučilišta Uppsala pojasnila je da "snimke izotopa ugljika na kostima uginulih riba potvrđuju da sezona njihova hranjenja tada još nije dosegnula vrhunac, što znači da su uginule u proljeće."
Analiza fosila kostiju ukazuje na razdoblje 'bržeg rasta' riba, koje su znanstvenici povezali s proljećem, za razliku od sporijeg rasta u zimskim mjesecima.
Na južnoj hemisferi u to je vrijeme bila jesen, godišnje doba kada se mnoga stvorenja pripremaju za zimu.
Dinosauri su, u izuzetak njihovih ptičjih potomaka, izumrli, kao i glavne morske skupine, uključujući i gmazove mesoždere koji su dominirali morima.
Među preživjelima su veslokljunke i jesetre koje postoje i danas.
Studija je objavljena u časopisu Nature, a u njoj su sudjelovali znanstvenici sa švedskog Sveučilišta Uppsala, amsterdamskog Vrije Universiteit, sveučilišta Vrije iz Bruxellesa i francuskog instituta European Synchrotron Radiation Facility.
