Socijalni inženjering stara je tehnika pokušaja prevare kojoj je čovjekova lakovjernost u fokusu. Slikovit primjer toga izradio je CERT, čije je fokus zaštita od računalnim prijevara.
Ono što karakterizira sve prijevare, koje koriste tehniku socijalnog inženjeringa, je da traže osobne podatke od nas – bilo da su naše ime, prezime, e-mail adresa, lozinka, broj kreditne kartice, sigurnosni kod i takve stvari koje nikome, nikada ne bi trebali davati ni jednim kanalom komunikacije, ističe Nataša Glavor, pomoćnica ravnatelja CARNET-a.
Upravo je u tom smjeru održana i panel rasprava koja je problematizirala pitanje koliko smo podložni manipulaciji?.
Kaznena djela koja se vežu na taj socijalni inženjering kao što su računalne prijevare u zadnje vrijeme nema tu nekih velikih oscilacija. Prijevare gdje su indikator internet i takva komunikacija kreću se oko 1 500 kaznenih djela godišnje unatrag zadnje tri godine, otkriva Davor Hrestak, Služba za kibernetičku sigurnost, MUP.
Online kriminalna djela puno su teža za razotkriti jer počinitelji mogu biti na drugom kraju svijeta, naglašava Hrestak. Sam početak u najvećem broju slučajeva kretao se od phishing mailova i neopreznosti ljudi.
Svi mi možemo postati potencijalne žrtve i toga trebamo biti apsolutno svjesni i ne sramiti se ako nam se to ipak i dogodi, to je dosta važno za naglasiti. Trebamo biti informirani koje su kampanje trenutno aktualne i što nam zapravo može doći u poštanski sandučić, odnosno, e-mail pretinac, dodaje Glavor.
Hrvatska udruga banaka, sa svim svojim članicama, godinama ulaže napore o osvještavanju različitih oblika internetskih prijevara, ali i metoda zaštite.
S lokalnim, ali i međunarodnim institucijama provodimo razne kampanje koje govore u prilog tome, a da bi te kampanje bile što efikasnije i poruke što jasnije provodimo i razna istraživanja, pojašnjava Ivan Hrvoje Maljković iz Hrvatske udruge banaka.
Jedno od njih došlo je do podatka da se online kupovina za vrijeme pandemije povećala za 15 posto. Sukladno s tim sve više ljudi postalo je svjesnije prijetnji i rizika.
U prilog tome govori da 95 posto građana redovito ažurira svoj mobitel ili drugi uređaj kojim pristupa internetu dok s druge strane imamo i podatke koji pokazuju da svaki šesti građanin je bio barem jednom žrtva prijevare i to je bilo najčešće na način da roba ili usluga koju je naručio nije odgovarala u skladu s oglasom koji su oni htjeli, nabraja Maljković.
Od toga je puno teži oblik prijevare kada naručena roba ne dođe ili kada dođe do financijskih prijevara. Nažalost i dalje ljudi često očekuju da ih netko drugi štiti među ostalim i banke.
Bankarsko poslovanje je specifično i temelji se na povjerenju ljudi prema bankama i upravo zato one su već niz godina ulagale znatna sredstva u svoju digitalizaciju poslovanja i sa sigurnošću možemo reći da je bankarski sustav, odnosno, kibernetički sustav, jedan od najsigurnijih na svijetu. Kriminalci pokušavaju to neznanje ili neinformiranost građana iskoristiti i tu dolazi do problema. Na taj način dolaze do podataka klijenata dok banke s najsuvremenijim metodama štite i provjeravaju korisnika, transakcije, odobravanje, dodaje Maljković.
Dvostruka autentifikacija kao i primjena 3D secure usluge za sigurnu internetsku kupovinu značajni su alati koji štite korisnike. Uz to...
Mislim da je to najvažniji savjet da se na internetu ponašamo jednako odgovorno kao i u stvarnom životu. Vjerujem da bi rijetko tko davao svoje osobne podatke nekom strancu na ulici, ali ipak na internetu se osjećamo nešto opuštenije pa često takve podatke dajemo koji onda na kraju mogu dovesti do neke vrste prijevare, ističe Maljković.
Kibernetička higijena vrlo je usporediva s oralnom. Tako su lozinke poput četkica za zube - ne treba ih dijeliti ni s kim, ali ih je potrebno redovito mijenjati.
