Klimatske promjene sve se češće spominju u javnosti - znanstvenici upozoravaju da nešto moramo učiniti, političari ističu da rade sve što mogu, a neki jednostavno odmahuju rukom i govore kako se to njih ne tiče.
Možda je teško zamisliti kako će klimatske promjene utjecati na naše živote za 50 ili 100 godina i što će se točno promijeniti. Stoga je inicijativa Probable Futures napravila interaktivnu kartu koja pokazuje koliko bi se Zemlja mogla brzo zagrijati na pojedinim dijelovima. Žele potaknuti obične građane na razmišljanje o tome kako će klimatske promjene utjecati na njihov svijet i što oni mogu napraviti kako bi to zaustavili.
Iz Probable Futuresa podsjećaju kako je Zemlja sad toplija no što je bila u posljednjih 125 tisuća godina, i to sve zahvaljujući zagrijavanju od prosječno 1,1 Celzijev stupanj u posljednjih 200 godina.
Stabilna klima je nešto što smo svi uzimali zdravo za gotovo. Sve ostalo smo temeljili na toj pretpostavci. Gotovo 12 tisuća godina klima je bila više-manje stabilna, tako da smo lako mogli pogledati podatke iz prošlosti i planirati budućnost, pojašnjava Spencer Glendon, osnivač Probable Futuresa.
Digitalni alat koji je Probable Futures napravio u suradnji s organizacijom Woodwell Climate Research Center pokazuje kako promjena temperature djeluje na različite dijelove svijeta. Njihovi scenariji obuhvaćaju rast temperature na globalnoj razini od jedan do tri stupnja, katastrofalni rast koji se očekuje do 2100. godine ako se ništa ne promijeni.
Alat omogućuje svima da bolje razumiju što se događa kad se prirodni sustavi poremete. Prikazuje kako bi temperature mogle rasti na pojedinim dijelovima i što bi to moglo značiti za ljude koji žive u tom dijelu svijeta. Najgore se, prema svemu sudeći, piše Bliskom Istoku, sjevernoj Africi i južnoj i zapadnoj Aziji, koje će biti na udaru puno viših temperatura od Europe. No, to ne znači da je Europa sigurna.
Primjerice, Hrvatskoj bi tako mogle prijetiti opasne oluje koje bi se, umjesto "jednom u 100 godina", mogle pojavljivati svakih 10 do 15 godina ili čak češće. Usto, kontinentalnoj Hrvatskoj "smiješe se" i sve dulja razdoblja izuzetno visokih temperatura (viših od 38 Celzijevih stupnjeva), a u Slavoniji ni noći neće biti baš puno hladnije u ljetnim mjesecima. Iako bi zimogrozne moglo razveseliti predviđanje prema kojem u budućnosti neće biti puno dana s temperaturom ispod razine smrzavanja, činjenica je da bi sve toplije zime mogle imati veliki utjecaj na naš ekosustav.
Želite li i sami provjeriti što nam se sprema u budućnosti, iz Probable Futuresa ističu da rade na interaktivnim kartama koje će prikazivati količinu padalina i sušu koja prijeti u budućnosti, pa možete posjetiti njihovu internetsku stranicu.
Vezane vijesti
Ne propustite ni ovo
