Na mjestu jednog napuštenog znanstvenog projekta u Murmansku, u Rusiji, nalazi se neugledna gomila otpada koji krije nešto nadasve zanimljivo, najdublju rupu na svijetu. Lokalno stanovništvo kune se da iz nje dobiru urlici duša mučenih u paklu, a kad upištete "Kola Superdeep Borehole" u tražilicu, nerijetko vam ispadne sugestija s još jednom dodanom riječju - "Kola Superdeep Borehole Screams" (Urlici iz Kola superduboke bušotine), no to je samo lokalni folklor.
Superduboka rupa Kola zapravo je buština široka tek 22,5 centimetara i teško da bi u njoj (osim duše, naravno) mogao završiti čovjek. Rupa doseže dubinu od nevjerojatnih 12.262 kilometara ispod Zemlje, a sovjetskim znanstvenicima bilo je potrebno 20 godina da dosegnu tu dubinu.
Sovjetski znanstvenici zapravo su imali jednu namjeru, a ta je bušiti dokle god je moguće, a očekivali su da bi to bilo na otprilike 14,5 kilometara ispod površine Zemlje. Ipak, morali su prekinuti bušenje prije te granice jer su na dubini do koje su uspjeli doći otkrili temperaturu od 180 Celzijevih stupnjeva, što je bilo prevruće za samu bušilicu. Isto tako, kamen se pri tim temperaturama ponašao više kao plastika nego kao kamen.
Bušenje je zaustavljeno 1992. godine, a mjesto na kojem se izvodio taj znanstveni projekt u potpunosti je napušteno deset godina kasnije, no iza sebe je ostavio najdublju umjetnu bušotinu na Zemlji.
Čovjek je u međuvremenu izbušio i dulje bušotine, no Kola je najdublja od svih jer su je ruski znanstvenici bušili ravno prema središtu Zemlje.
Ruski su znanstvenici u sovjetsko vrijeme pokrenuli taj projekt jer su htjeli doznati više o Zemljinu vanjskom omotaču, odnosno kori, te kako je ona nastala i kako se formira.
I Amerikanci su pokušali ostvariti sličan projekt, koji su nazvali "Project Manhole" i koji je za cilj imao doseći granicu Zemljine kore i idućeg sloja omotača. S bušenjem su započeli 1958. godine u Tihom oceanu nedaleko od meksičke obale, no dosegli su svega 183 metara dubine, a projekt je prekinut 1966. godine.
U ranim 90-im godinama prošlog stoljeća i Nijemci su kopali duboko, odnosno 9,6 kilometara ispod površine Bavarske, no pogodili su seizmičke ploče i temperature od 316 Celzijevih stupnjeva. Zbog nedostatka novca i Nijemci su odustali od tog projekta.
Japanci su pak vlasnici najdublje bušotine na oceanskom dnu u znanstvene svrhe, a njihova bušotina dosegla je 3,2 kilometra dubine.
Vezane vijesti
Ne propustite ni ovo
