Kina je ostvarila kvantnu premoć s razvojem svog kvantnog računala Jiuzhang, koje je u prosincu 2020. godine nadmašilo Googleov kvantni uređaj Sycamore, koji ima sposobnost izračuna 100 bilijuna puta brže od najbržeg klasičnog superračunala.
Uspjeh kineskog kvantnog računala snažno je odjeknuo diljem svijeta, no prije nego li se ta vijest mogla posve razumjeti i probaviti od strane konkurencije u kvantnoj utrci, službeni Peking je objavio i da je izgradio i prvu u potpunosti integriranu kvantnu mrežu na svijetu.
Početkom siječnja, mreža satelitskih releja i optičkih kablova između Šangaja i Pekinga uspjela je teleportirati ogromnu količinu podataka.
To je ujedno i označilo početak postojanja kineskog kvantnog interneta koji će revolucionarizirati društvo jer će omogućiti prijenos podataka koji se ne može hakirati te optimizirati strojno učenje u skladu s IoT-jem (Internet od Things) i možda dovesti do instant komunikacije.
Naime, kvantno računarstvo dozvoljava istovremenu evaluaciju višestrukih mogućnosti te izvođenje kompleksne kalkulacije koje obična računala ne mogu napraviti.
Kineski znanstvenici uspjeli su prenijeti kvantne podatke na udaljenost od 1400 kilometara preko dva satelita i prijemnih stanica na tlu, a to je prvi korak prema kvantnom internetu na globalnoj razini. Zajedno s razvojem Jiuzhanga, nedavna dostignuća u razvoju gurnula su Kinu na čelo utrke prema "kvantnom dobu", a to je razvoj događaja koji je uznemirio službeni Washington i Silicijsku dolinu.
Kina trenutno vodi glavnu riječ u aplikaciji kvantnih komunikacija, smatra Lo-Hoi kwong, profesor sa Sveučilišta Hong Kong. On predviđa da će ta tehnologija imati i naprednu uporabu u kineskoj vojsci, kineskom financijskom sektoru te općenito komunikacijskom sustavu Kine.
Jedan od ključnih arhitekata kvantnog računala Jiuzhang, profesor Chao-Yang Lu sa kineskog Sveučilišta za znanosti i tehnologiju, rekao je da je to računalo postiglo "kvantnu prednost" nad većinom naprednih klasičnih superračunala zbog korištenja fotona za rješavanje kalkulacija, umjesto korištenja klasičnih električnih binarnih signala u mikroprocesorima.
Tvrdi da kinesko računalo može raditi izračune, za koje bi konvencionalnim suprračunalima bile potrebne stotine milijuna godina, u sekundama. Primjena te nove tehnologije promijenit će i polje kvantne kemije i optimizacije, što će biti od koristi u dizajnu novih materijala i strojnog učenja, dodaje Lu.
Primjerice, kvantna računala mogla bi se koristiti u rješavanju problema optimizacije strojnog učenja, jer mogu veoma brzo obraditi velike količine podataka.
Zanimljivo, Kinezi tvrde da njihovo kvantno računalo može raditi na sobnoj temperaturi, što mu daje prednost nad Googleovim Sycamoreom koji za rad koristi superhladan i supervodljiv metal.
No, iako je Kina ovim potezom ostvarila prednost pred drugim zemljama, profesor Lu smatra da je izgradnja kvantnih računala utrka čovječanstva s prirodom, a ne utrka između država i dodaje kako bi cjelokupna međunarodna zajednica trebala usko surađivati na tome.
Trebali bismo poticati otvoreniju znanstvenu razmjenu u znanju i ljudstvu, poručuje Lu.
Izvor: RT
Vezane vijesti
Nutritivni trio za dinamičan dan: Kako podržati energiju, koncentraciju i probavu?
Plaćanje bez naknada i osigurana imovina: sve to nudi Zaba Superior paket...
Razgovor o novcu je najbolja životna investicija – zašto onda Hrvati šute o njemu?
